Prvi slučajevi

Imunolog Trobonjača o novoj delta plus varijanti korone: Ne očekujem teže kliničke slike

Portal Novi list

Zlatko Trobonjača / Foto Vedran Karuza

Zlatko Trobonjača / Foto Vedran Karuza

Delta plus soj koronavirusa ima dvije dodatne mutacije u proteinu šiljka, a s te dvije mutacije čini se da se virus nešto brže širi



Sve veću pozornost znanstvenika izaziva i nova varijanta koronavirusa delta plus. Sve je češća u Velikoj Britaniji, a bilježe se i prvi slučajevi u Europskoj uniji. Za sada u Hrvatskoj nije otkrivena.


Kako ona može utjecati na daljnju pandemijsku sliku, otkrio je imunolog Zlatko Trobonjača gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.


50 podvarijanti


– Treba znati da delta varijanta ima preko 50 podvarijanti, sve one imaju tipične mutacije koje nalazimo u delta virusu, ali postoje i dodatne mutacije koje ih onda svrstavaju u podvarijante.




Takav soj je AY.4.2 koja se i nazvala kao delta plus jer ima dvije dodatne mutacije u proteinu šiljka.


S te dvije mutacije čini se da se virus nešto brže širi, a to se zaključilo u Engleskoj budući da od kraja lipnja kada je otkriven pa do sada od svih izolata on obuhvaća oko 10 posto, ali se vidi taj trend porasta.


On je otkriven u Engleskoj, Danskoj, SAD-u i Izreaelu. Engleska i Danska, kazao je Trobonjača, daleko najviše sekvencioniraju te viruse pa je zato tamo i otkriven, ali je moguće da se nalazi i u drugim zemljama.


Nema razloga za paniku


Smatra kako je zasad prerano govoriti o kliničkoj slici.


– Ne vjerujem da će to biti nešto posebno teža klinička slika u odnosu na izvornu delta-varijantu. Nema razloga za paniku, ali treba to pratiti i vidjet ćemo što će se dalje događati, rekao je Trobonjača.


Pitanje je i kako moguća zaraza delta plus-varijantom može djelovati na one koji su do sada stekli određeni imunitet – prebolijevanjem ili cijepljenjem?


Imunoevazivnost delte


– Znamo da je originalna delta varijanta donekle imunoevazivna, a to znači da može izbjegavati postojeću imunost koju je čovjek stekao.


Ta imunoevazivnost nije toliko značajna kao u drugim varijantama Sars-Cov-2 virusa, primjerice u beta koji je najviše imunoevazivan, ovdje je na razini 20-ak posto što znači ako imate antitijela da vas cirka 80 posto tih antitijela štiti, a 20 posto ne.


To znamo i po cijepljenima, da se daleko više cijepljenih može inficirati s delta varijantom nego što to može s prijašnjim varijantama.


Kako se stvaraju nove varijante


Postojala je ideja da se među cijepljenima stvaraju nove varijante virusa, no to praksa nije pokazala.


– Sve najopasnije varijante nastale su 2020. prije dolaska cjepiva.


Po svemu sudeći oni koji su imunosuprimirani primjerice AIDS bolesnici su jedan izvor stvaranja novih varijanti budući da nemaju snažnu imunost koja može uništiti virus u startu nego se u njima taj virus množi, pa i više mjeseci kada se stvaraju nove varijante koje se mogu prenijeti na druge ljude i proširiti u obliku soja.


Hoće li tako biti s delta plus, vidjet ćemo, zaključio je Trobonjača u Dnevniku HTV-a.