Banke zaziru od financiranja i kreditiranja poduzetnika početnika, te slabo ili nikako podržavaju startupove, tvrtke koje tek pokreću biznise, odnosno »ideje« i inovacije, zbog rizika i neizvjesne izvedbe na tržištu. Budući da su inovacije vezane i za IT i digitalno, onda se tu odmah gubi korak s razvojem. Naime, i Kompas konkurentnosti EU-a i institucije poput ECB-a upućuju sada na razvoj unije tržišta kapitala radi lakšeg pristupa malih i startup tvrtki financiranju, budući da su uočili da su im bankovne procedure nesklone. I Europa po uzoru na SAD želi razviti zajedničko tržište kapitala koje bi puno brže od banaka reagiralo i financiralo inovacije i razvoj.

Raspitali smo se treba li, dakle, banke u Hrvatskoj u ovom dijelu u potpunosti zaobilaziti, koliko financiraju taj segment i financiraju li ga uopće, te kome da se okrenu poduzetnici, posebno početnici. Hrvatska narodna banka samo nas je uputila na rezultate svojih anketa o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća koje permanentno provodi. Rezultati najnovije, koja će obuhvatiti 2024. godinu, bit će objavljeni uskoro, a ranije ankete, unazad četiri godine, dakle od pandemije naovamo, ukazuju na to da se samo trećina (anketiranih) poduzeća koristila bankovnim kreditima, dok su ostali kao izvore financiranja navodili vlastita sredstva, vanjske izvore, odgodu plaćanja dobavljačima, leasing, zadržanu dobit, prodaju imovine ili posudbu od vlasnika.

Poslovni anđeli

Važnost banaka u financiranju poduzeća se prema analizama HNB-a nastavlja smanjivati čime, kažu, banke gube diverzificiranost portfelja i dio tržišta. Dakle, generalno poduzeća su sve manje poželjni klijenti, a kamoli ne ova najmanja ili ona koja tek kreću u biznis. Iz Hrvatske udruge banaka znakovito su poručili da banke aktivno sudjeluju u razvoju tržišta kapitala i već godinama zagovaraju potrebu jačanja alternativnih oblika financiranja, osobito za startupove i brzorastuće tvrtke.

– Kao financijski posrednici, banke imaju ključnu ulogu u gospodarstvu, ali i jasno definirane regulatorne okvire koji utječu na procese odobravanja kredita. Upravo su banke, uz ostale dionike, sudjelovale u izradi Strategije razvoja tržišta kapitala kako bi se unaprijedili izvori financiranja za poduzetnike. Startup ekosustav i inovativne tvrtke često trebaju kombinaciju različitih izvora kapitala – vlastiti kapital, venture capital fondove, tržište kapitala, poslovne anđele i bankovne kredite – ovisno o stupnju razvoja poduzeća i vrsti poslovnog modela. Banke su tradicionalno fokusirane na financiranje poslovnih subjekata s dokazivim prihodima i održivim poslovnim modelima. Međutim, to ne znači da startupovi nemaju pristup financiranju, tvrde u HUB-u. Kažu da i banke sve više razvijaju programe koji pružaju podršku poduzetnicima u ranim fazama kroz edukaciju, mentorstvo i prilagođene proizvode, uz sudjelovanje u specijaliziranim fondovima i garantnim shemama.

– Razvoj Unije tržišta kapitala na razini EU-a, kao što to preporučuju Europska komisija i ECB, ključan je za poboljšanje pristupa financiranju inovativnih poduzeća. No, to ne znači da banke treba »zaobići«, već da je potrebno razvijati komplementarne modele i programe financiranja koji odgovaraju specifičnostima različitih faza rasta poduzetnika, poručuju iz HUB-a.

S obzirom da temu ipak »skreću« prema tržištu kapitala, provjerili smo što se tamo nudi i može li na domaćem tržištu kapitala neki startup naći investitora, financijsku podršku, polugu, uz zadržavanje vlasničke strukture ili njenu promjenu. U Hanfi (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) tvrde da na hrvatskom tržištu kapitala postoje mogućnosti koje startupovima omogućuju pristup financiranju, unatoč, kažu, izazovima koje nosi tradicionalno bankovno kreditiranje. Neki od ključnih mehanizama uključuju Fondove rizičnog kapitala (Venture Capital fondovi), Fondove poduzetničkog kapitala (Private Equity fondovi), Crowdfunding, te Progress tržište.

Online platforme

– Fondovi rizičnog kapitala (VC) su vrsta financiranja koja omogućuje pristup kapitalu u ranim fazama razvoja, kada startup još nije profitabilan, ali ima veliki potencijal rasta. Ciljano ulažu u tvrtke koje razvijaju inovativne proizvode, testiraju tržište ili se pripremaju za širenje poslovanja. Za startupove, ulaganja VC fonda mogu biti ključna jer osiguravaju ne samo financijska sredstva, već i stratešku podršku, poslovne kontakte i ekspertizu investitora. Iako VC investitori zauzvrat preuzimaju određeni vlasnički udio u tvrtki, njihova ulaganja omogućuju startupima brži razvoj, pristup većim tržištima i povećanje vrijednosti poduzeća u budućnosti. Nadalje, Fondovi poduzetničkog kapitala (PE) ulažu u privatne kompanije s ciljem optimizacije njihove poslovne i financijske uspješnosti. Za razliku od VC fondova, koji se fokusiraju na startupove i rane faze rasta, PE obično ulažu u zrelije tvrtke s dokazanom tržišnom pozicijom. Međutim, u određenim slučajevima PE fondovi mogu biti relevantni i za startupove, posebice one koji su prošli rane faze razvoja i imaju potencijal za daljnju ekspanziju, tumači Hanfa.

’Crowdfunding’ pak, kao skupno financiranje, sve je uvreženiji oblik alternativnog financiranja za startupove te mala i srednja poduzeća koje se obično temelji na malim ulaganjima.

– Omogućuje tvrtkama i pokretačima prikupljanje najčešće manjih iznosa novca od velikog broja ljudi, danas uglavnom putem online platformi. Skupno financiranje najčešće koriste startup tvrtke ili rastuće kompanije koje traže netradicionalni pristup novom kapitalu. Prikupljanje sredstava odvija se putem crowdfunding platformi, odnosno internetskih stranica koje spajaju one koji prikupljaju sredstva i zainteresiranih pojedinaca. Platforme preko kojih se prikupljaju sredstva kreatorima kampanje najčešće naplaćuju određenu naknadu, a uglavnom se koristi model financiranja »sve ili ništa«. To znači da ćete novac dobiti ako ostvarite financijski cilj koji ste postavili, odnosno ako ste prikupili iznos za koji ste naveli da vam je potreban za financiranje projekta i/ili ideje. U slučaju da ne prikupite naznačeni iznos, svi koji su uplatili za vašu kampanju dobit će svoj novac natrag, a vi nećete prikupiti sredstva, tumače u Hanfi.

Alternativno tržište

Tu je i »progress tržište«. U Hanfi tumače da izlazak na burzu putem IPO-a (inicijalna javna ponuda) predstavlja završnu fazu u razvoju poduzeća, te nije namijenjen startupovima. Naime, taj proces zahtijeva određenu pripremu.

– Izlazak na burzu je za mala poduzeća složen i strogo reguliran te podrazumijeva određena ulaganja i potrebu za visokom transparentnošću poslovanja. Za startupove koji su u fazi rasta i nisu za uređeno tržište postoji alternativa u obliku Progress tržišta koje je specifično namijenjeno malim i srednjim poduzećima, uključujući startupove. Progress tržište, koje se nalazi unutar Zagrebačke burze, pruža povoljniji okvir za startupove koji žele prikupiti kapital, ali u okruženju koje je prilagođeno njihovim potrebama. Progress tržište, kojim upravlja Zagrebačka burza, nudi manjim i srednjim poduzećima te startupovima priliku da prikupe kapital na tržištu, ali uz manje zahtjevne uvjete nego što bi to bio slučaj na uređenom tržištu. Ovo tržište omogućava lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj startupa, tumače u Hanfi, dodajući da »sve ove opcije omogućuju startupovima pristup kapitalu, dok regulatorni okvir nadziran od strane Hanfe osigurava transparentnost i zaštitu investitora«. Spominju i posebne EU fondove namijenjene financiranju raznih vrsta projekata, pa tako i onih za zelene i digitalne projekte kao dio zelene tranzicije, državne poticaje za financiranje, putem HABOR-a i slično.

MOGUĆNOSTI NA TRŽIŠTU KAPITALA

FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA
(Venture Capital fondovi)

Omogućuju pristup kapitalu u ranim fazama razvoja, kada startup još nije profitabilan, ali ima veliki potencijal rasta. Ciljano ulažu u tvrtke koje razvijaju inovativne proizvode, testiraju tržište ili se pripremaju za širenje poslovanja

FONDOVI PODUZETNIČKOG KAPITALA
(Private Equity fondovi)

Ulažu u privatne kompanije s ciljem optimizacije njihove poslovne i financijske uspješnosti. Za razliku od VC fondova, koji se fokusiraju na startupove i rane faze rasta, PE obično ulažu u zrelije tvrtke s dokazanom tržišnom pozicijom

CROWDFUNDING

Omogućuje tvrtkama i pokretačima prikupljanje najčešće manjih iznosa novca od velikog broja ljudi, danas uglavnom putem online platformi. Skupno financiranje najčešće koriste startup tvrtke ili rastuće kompanije koje traže netradicionalni pristup novom kapitalu

PROGRESS TRŽIŠTE
(njime upravlja Zagrebačka burza)

Nudi manjim i srednjim poduzećima te startupovima priliku da prikupe kapital na tržištu, ali uz manje zahtjevne uvjete nego što bi to bio slučaj na uređenom tržištu. Ovo tržište omogućuje lakši pristup kapitalu potrebnom za rast i razvoj startupa

Financijska inkluzija

Erste banka pohvalila se da je prva na tržištu u sklopu inicijative društvenog bankarstva pokrenula program Poduzetnički starter, namijenjen onima koji kreću u poduzetničke vode, osobama koje se samozapošljavaju, odnosno poduzetnicima-početnicima koji su unutar posljednje dvije godine otvorili vlastito poslovanje. U okviru društvenog bankarstva dosad su plasirali 650 kredita u iznosu 13,5 milijuna eura. Samo u 2024. plasirali su više od 150 kredita u iznosu nešto manjem od 4 milijuna eura. Riječ je, kažu, o mikrokreditima prosječnog iznosa oko 26 tisuća eura, dok je 2017. prosječan iznos bio 15 tisuća eura. Pritom se nenaplativi (NPL) plasmani tu nalaze na samo 4,15 posto. Sve se radi s ciljem poticanja financijske inkluzije, a kažu da klijenti dolaze iz raznih industrija, od uslužne, transporta, ugostiteljstva, do trgovine, građevine te zelene i energetske tranzicije.

I OTP banka reagirala je na ovu temu pa kaže da je uobičajeno da se kod startupova traži nešto veće učešće i veća pokrivenost kolateralom nego kod poduzetnika s kojima banka već ima poslovni odnos, a dodatni jamci, u vidu drugih pravnih i fizičkih osoba ili jamstvo javne institucije, imaju pozitivan utjecaj. Bilježe različite djelatnosti, a u većini su to, kažu, »financiranja ulaganja u turizam i poljoprivredu iz prostog razloga jer najveći broj zahtjeva i dolazi upravo iz tih djelatnosti«.