Foto Arhiva/NL
U HNB-u kažu da prate i procjenjuju adekvatnost rezervacija za ovu vrstu sporova te ističu da su gotovo sve banke na koje se odnosi tužba u vezi s kreditima u CHF pod izravnim nadzorom Europske središnje banke
povezane vijesti
RIJEKA – Udruga Franak nedavno je guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću uputila otvoreno pismo u kojem ga pita imaju li banke dovoljno rezervacija za slučaj da budu morale nadoknaditi svu štetu, svim potrošačima, klijentima, koji ih tuže u »slučaju franak«. Prema procjenama »Franka«, ukupni iznos koji banke duguju potrošačima jest oko 50 posto iznosa svih realiziranih kredita u francima.
– Ako je bilo 44 milijarde kuna kredita, banke su ugrubo dužne potrošačima oko 22 milijarde kuna zajedno sa zateznim kamatama, a u slučaju utvrđenja ništetnosti takvih ugovora, ukupno obeštećenje raste na oko 40 milijardi kuna, tumači Franak.
Pitaju, dakle, je li HNB naložio bankama da rezervira taj novac potreban za ispunjenje tužbenih zahtjeva, i to zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, jesu li ga banke rezervirale, u kojem iznosu, te naposljetku, imaju li uopće »dovoljno slobodnog kapitala, odnosno dovoljno likvidnosti da saniraju ovih 20 do 40 milijardi kuna štete nanesene potrošačima«. Budući da se HNB nije javno očitovao po ovom pitanju, niti u smislu visine bankarskih rezervacija za potencijalna obeštećenja, niti o mogućim reperkusijama po stabilnost financijskog sustava, što ovdje i jest ključno makroekonomsko pitanje, podsjetili smo ih na upit Franka i zatražili odgovor i pojašnjenje.
Povjerljive informacije
U HNB-u kažu da će guverner Udruzi Franak odgovoriti u primjerenom roku, a izravni odgovor na postavljeno pitanje ni mi nismo dobili. Navodno je riječ o povjerljivim informacijama koje oni ne mogu iznositi u javnost ako same banke pojedinačno tu informaciju o svojim rezervacijama za sporove nisu objavile, plus što u HNB-u kažu da velike banke ionako sada nadzire Europska središnja banka. No, evo što su točno odgovorili.
– U sklopu svojih supervizorskih aktivnosti Hrvatska narodna banka nadzire i pravilnost izdvajanja rezervacija za sudske sporove. Postupci i kriteriji za utvrđivanje potrebnih rezerviranja definirani su Međunarodnim računovodstvenim standardima i Odlukom o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije.
Reputacijski rizikHNB je, podsjetimo, ovih dana ponovo izložen snažnom reputacijskom riziku jer se otkrilo da je jedan od viceguvernera kuću kupio od agencije za naplatu potraživanja, što vjerojatno znači bitno ispod tržišne cijene, te na tržištu koje je slabo ili nikako regulirano. U HNB-u tvrde da je sve po zakonu, te da ništa nije sporno. Što se pak tiče regulacije ovog tržišta, umjesto da se ona potiče i »gura«, čeka se direktiva EU-a, kao što se i nadzor velikih banaka, kada ih se o tome pita, preselio na ECB. Naravno, uvodimo euro, i to je »danak« gubitku monetarne suverenosti, no za što onda točno u upravi HNB-a redom dobivaju plaće od po 40 do 50 tisuća kuna mjesečno – pitanje je bez odgovora. |
Hrvatska narodna banka kontinuirano prati i procjenjuje adekvatnost rezervacija za ovu vrstu sporova, međutim zaključci se ne mogu priopćiti trećim osobama zbog obveze čuvanja povjerljivih informacija. Pritom ističemo da su gotovo sve banke na koje se odnosi kolektivna tužba u vezi s kreditima u švicarskim francima od 1. listopada 2020. pod izravnim nadzorom Europske središnje banke, odgovorili su iz HNB-a na naš upit.
Pitanje za Frankfurt
Iz Udruge Franak pak poručuju da se u ovome trenutku na hrvatskim sudovima vodi oko 35.000 sudskih postupaka protiv banaka na temelju kolektivne sudske presude.
– Prema našim saznanjima dosad je preko 1.000 potrošača obeštećenje dobilo, 10.000 ih je dobilo prvostupanjske presude, dok je na čekanju 20.000 potrošača s konvertiranim kreditima koji su već prije tužili banke i nisu čekali na odluku Suda EU-a o tome imaju li pravo na obeštećenje.
U skladu s dosadašnjom sudskom praksom koja je potvrđena sve do Ustavnog suda, svaka banka osuđena u kolektivnom sudskom postupku duguje potrošačima koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom preplaćene iznose kamata, preplaćene iznose tečaja te zakonske zatezne kamate na svaku pojedinačnu preplatu od dana kada je anuitet naplaćen, tvrde u Franku, temeljem čega su i izračunali spomenute cifre koje bi potencijalno mogle opteretiti banke.
Pitanje o rezervacijama stoga bi, naravno, moglo imati težinu i u pogledu stabilnosti cijelog bankarskog sustava, pa smo HNB-u dali priliku da se oko toga očituje, no ispada da oni više i nisu prava adresa za tu vrstu pitanja, već da o tome treba pitati Frankfurt.
