“Bespravna gradnja nije zaustavljena. Dapače, koliko god smo zakonskom regulativom nastojali spriječiti bespravnu gradnju u RH ona je još tu uvijek pored nas i mi ju vidimo”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić tijekom objedinjene rasprave o prijedlogu dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji te izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu.


Bačić smatra kako se bespravna gradnja može spriječiti jedino tako da je se odmah kažnjava u početku, čim se zakopa prva lopata i krenu prvi radovi. “Ukoliko dođe do završetka radova i useljenja u bespravni objekt u pravilu se gubi bitka s bespravnom gradnjom”, poručio je.




Naglasio je kako žele donijeti ove zakone jer Državni inspektorat nema kapacitete u tehničkom i kadrovskom smislu da brzo sankcionira bespravnu gradnju.


Stoga, kako bi se brže i bolje reagiralo na bespravnu gradnju predlažu da pored 70 zaposlenih građevinskih inspektora u zemlji u okviru Državnog inspektorata u njezino suzbijanje uključi 882 komunalna redara  koji su zaposleni u tijelima gradova i općina. Njima će se dati određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat.


Za bespravnu gradnju vrlo velike novčane kazne


Bačić je kazao da su za bespravnu gradnju propisane vrlo velike novčane kazne  te će ti prihodi izdašno napuniti proračune jedinica lokalne samouprave. Također, kazao je po prijedlogu zakona odgovornost neće snositi samo investitor nego i onaj tko mu te radove izvodi.


“Onog trenutka kada komunalni redar utvrdi da se obavlja bespravna gradnja on o tome obavještava građevinsku inspekciju koja nakon toga više nema opravdanja da nije imala saznanja o pojedinoj bespravnoj gradnji”, istaknuo je.


Mrak Taritaš: Dopune Zakona o građevinskoj inspekciji neće zaustaviti bespravnu gradnju


I oporbena Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) smatra da suzbijanje bespravne gradnje treba biti u samim korijenima kada ona počne, ali ocjenjuje da te dopune zakona ju neće zaustaviti.


“Voljela bi da je ovaj zakon jedan od onih koji će staviti ogradu i bespravnu gradnju zaustaviti. No, tome tako biti neće”, upozorila je. Drži i da se dio poslova koji je vezan uz građevinsku inspekciju uz manje zahtjevne zgrade (obiteljske zgrade, pomoćne zgrade i sl.) treba preći na lokalnu razinu a na državnoj razini ostati zahtjevne zgrade, državni objekti i drugo.


I Dušica Radojčić (Klub Možemo!) rekla je kako je prijedlog dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji nije uvjerio da će se riješiti problem bespravne gradnje iako se njima daju veće ovlasti komunalnim redarima tj. lokalnoj samoupravi u suzbijanju divlje gradnje u začetku.  “Tek kada potencijalni novi bespravni graditelji shvate da država, gradovi i općine imaju namjeru ozbiljno rušiti bitno će se smanjiti broj novih koji će se odvažiti na divlju gradnju”; poručila je.


Jasenka Auguštan-Pentek (Klub SDP-a) upozorila je da se spuštanjem ovlasti na komunalne redare problem samo prebacuje na jedinice lokalne samouprave koje se i sada suočavaju sa manjkom kadra. Drži kako se trebaju povećati financijski i kadrovski kapaciteti jedinica lokalne samouprave a da bi  mogle preuzeti sve nove obaveze.


Tijekom kratke rasprave o izvješću saborskog Mandatno-imunitetno povjerenstva koje je zahtjev za aktivacijom mandata Mislava Kolakušića ocijenilo nezakonitim jer je u svibnju on dao ostavku na mjesto saborskog zastupnika, SDP-ov Arsen Bauk ocijenio je kako se tu radi o “sivoj zoni”.


“Bolje je imati što manje sivih zona, jer da vam je to 76. mandat našli bi vi načina kako da on ponovno bude zastupnik”, rekao je.