Nakon što su u lipnju objavili da su kod težih oblika covida-19 otkrili pojavu moždanih oštećenja, znanstvenici su izvijestili i o pojavi moždanih poremećaja kod osoba koje su imale blage simptome zaraze koronavirusa, prenosi Guardian.

Neurolozi su u časopisu Brain objavili ovog tjedna detalje o više od 40 Britanaca oboljelih od covida-19 čije su se komplikacije protezale od upalnih promjena mozga i delirija do oštećenja živaca i moždanog udara.

U nekim slučajevima neurološki su simptomi bili prvi i jedini simptomi bolesti.

Bolesti mozga

S prvim valom zaraze koronavirusom u Britaniji ti slučajevi otkrivaju porast učestalosti potencijalno smrtonosnog stanja poznatog kao akutni diseminirajući encefalomijelitis (ADEM).

Prema Institutu za neurologiju pri University College London (UCL) slučajevi ADEM-a porasli su s jednog mjesečno prije pandemije na dva do tri tjedno u travnju i svibnju.

Jedna je žena stara 59 godina umrla od komplikacija.

Desetak pacijenata imalo je upalne promjene središnjeg živčanog sustava, deset je imalo bolesti mozga s delirijem ili psihozom, osam moždane udare te još osam probleme s perifernim dijelom živčanog sustava uglavnom dijagnosticirane kao Guillain-Barréov sindrom, imuni poremećaj u kojem su napadnuti živci i izaziva paraliza te je smrtonosan u pet posto slučajeva.

“U načinu na koji covid-19 utječe na mozak vidimo stvari koje nismo vidjeli ni kod jednog drugog virusa do sada”, kaže Michael Zandi, voditelj istraživanja i savjetnik na institutu i u bolničkoj zakladi University College London.

“Ono što smo vidjeli kod nekih pacijenata s ADEM-om i drugih bolesnika je da možete imati ozbiljne neurološke poremećaje, možete biti vrlo bolesni a uz to imate trivijalnu plućnu bolest”, dodaje on.

“Biološki ADEM ima neke sličnosti s multiplom sklerozom no teži je i obično se događa jednom. Nekim pacijentima ostaje dugotrajna invalidnost, drugi se mogu dobro oporaviti”.

Slučajevi povećavaju zabrinutost

Ti slučajevi povećavaju zabrinutost zbog dugoročnih zdravstvenih posljedica covida-19 koji je neke pacijente ostavio s problemima s disanjem i nemoćne još dugo nakon što je virus kod njih nestao. Drugima je ostavio slabost, probleme s pamćenjem, osjećaj utrnulosti.

Jedan pacijent s koronavirusom opisan u radu je 55-godišnja žena koja nije nikad patila od psihijatrijskih poremećaja i koja se počela neobično ponašati dan nakon što je otpuštena iz bolnice.

Stalno je oblačila i odlagala kaput i počela je halucinirati te je pričala da vidi majmune i lavove u svom domu. Ponovno je primljena u bolnicu i postupno joj se stanje popravilo uz antipsihotike.

Druga je žena u dobi od 47 godina primljena u bolnicu s glavoboljom i osjećajem utrnulosti u desnoj ruci tjedan dana nakon početka kašlja i vrućice. Kasnije su se simptomi pogoršali i nije se s njom mogao uspostaviti kontakt te joj je operativno odstranjen dio lubanje kako bi se smanjio pritisak na otečeni mozak.

“Želimo da liječnici širom svijeta budu svjesni tih komplikacija koronavirusa”, kaže Zandi. Pozvao je liječnike opće prakse da o simptomima pacijenata poput kognitivnih poremećaja, problema s pamćenjem, utrnulosti, slabosti ili umora razgovaraju s neurolozima.

“Čini se da je mozak obuhvaćen tom bolešću”.

Puni razmjeri moždanih poremećaja izazvanih covidom-19 možda još nisu otkriveni jer su mnogi hospitalizirani bolesnici u previše teškom stanju da prođu dodatne pretrage mozga.

Virus bi kod manjeg dijela stanovništva mogao ostaviti diskretna moždana oštećenja koja će biti uočljiva tek s odgodom, upozorava Zandi. To se možda dogodilo nakon pandemije gripe 1918. kad se činilo da su se kod milijuna ljudi razvila moždana oštećenja.