Reuters
'Uza sve što radimo, u Europu dovodimo Thermo Fisher Scientific i Dermapharm kako bi nam pomogli s formulom za cjepivo dok će sa sterilnim punjenjima, pakiranjem i hladnim lancem pomagati i Baxter, Delpharm, Sanofi, Siegfried i mnogi drugi. Te kompanije surađuju i s tvrtkom Polymun na razvoju formula, a Rentschler Biotech pomaže u proizvodnji ljekovite tvari',
povezane vijesti
- Val otkaza u njemačkoj autoindustriji. Razlog nisu samo električni automobili, problem je mnogo dublji
- U Primorsko-goransku županiju stiglo 29.500 doza cjepiva protiv gripe. Cijepljenje počinje u ponedjeljak
- Hrvatska proizvodi tek petinu svojih potreba prirodnog plina. Nove bušotine, međutim, ohrabruju
U Pfizerovoj tvornici u Savskom Marofu već sredinom kolovoza mogla bi započeti proizvodnja komponenti za cjepivo protiv Covida-19, potvrdio je jučer premijer Andrej Plenković, ali i sama američka farmaceutska korporacija, javlja tportal. Ugovorom između Europske komisije i Pfizera do 2023. za EU je rezervirano 1,8 milijardi doza cjepiva uz uvjet da se proizvodnja preseli u Europu – samo cjepivo dovršavat će se u Belgiji i Irskoj, a neke njegove komponente u Savskom Marofu.
U Savskom Marofu, rekao je u četvrtak Plenković, očekuje se investicija od 10 milijuna dolara i zapošljavanje 30-ak ljudi, a navodno će se proizvoditi DNK predložak koji se koristi u finalnoj proizvodnji cjepiva. Ni Plenković ni Pfizer nisu ulazili u više detalja tog posla, niti je otkriveno koja je uloga Vlade u njemu.
Tvornica u Savskom Marofu bila je Plivin pogon koji je ukinut prije nešto više od deset godina, kada ju je preuzela izraelska Teva. Izraelci su već tada imali visokorazvijenu biotehnološku proizvodnju pa im se nije isplatilo ulagati u Plivin pogon.
Zbog toga je prodan Hospiri, američkom farmaceutu iz Illinoisa koji je uložio u Savski Marof velik novac i pod kojim je pogon narastao s 35 na više od 400 zaposlenih. Hospira je inače najveći svjetski proizvođač cjepiva i injekcija za akutne i onkološke bolesti. Kako se tvornica našla u rukama Pfizera? Tako što je taj američki farmaceutski div preuzeo Hospiru krajem 2015. godine. Hospira je inače zapošljavala više od 19.000 ljudi i imala godišnji promet veći od pet milijardi dolara. Pfizer ju je tada platio astronomskih 17 milijardi dolara.
No i nakon pripajanja Hospira u Hrvatskoj ostaje poslovati pod istim imenom. Prema podacima Poslovne Hrvatske, 2019. su imali prihode od 390 milijuna kuna i bruto dobit od 43 milijuna kuna, pri čemu su zapošljavali 356 ljudi, a tvrtku vodi Domagoj Runac, no on je krajem prošle godine rekao da se cjepivo ipak neće proizvoditi u Hrvatskoj.
Što se tiče znanja, rekao je tada Runac, cjepivo bi se moglo proizvoditi u Hrvatskoj, no složena proizvodnja traži puno opreme i od donošenja odluke do početka proizvodnje trebalo bi proći od tri do četiri godine. Što se promijenilo u međuvremenu, pokušali smo doznati i od Pfizera i od Vlade.
U Pfizeru kažu da su s BioNTechom počeli distribuirati cjepivo protiv Covida u prosincu 2020. te su od tada postigli brojna poboljšanja u lancu opskrbe, poput proširenja postojećih pogona te angažiranja dodatnih dobavljača i podizvođača diljem svijeta.
‘Pfizer sada uključuje dva nova centra u Europi u globalnu mrežu proizvodnje cjepiva. To su Grange Castle u Irskoj i Zagreb (Savski Marof, op.a.) u Hrvatskoj. Ti će centri pomoći u globalnoj opskrbi cjepivom, pri čemu će Grange Castle proizvoditi mRNA ljekovitu tvar, a centar u Hrvatskoj sirovine za cjepivo. Očekujemo da će obje lokacije početi s radom do kraja ove godine, nakon što se preseli tehnologija, instalira oprema i ishode odobrenja regulatora’, poručuju iz Pfizera za tportal.
Na pitanje kakva je to ‘sirovina’ koja će se proizvoditi kod nas, koliko novca planiraju uložiti i zaposliti ljudi, no odvraćaju da zasad ne mogu razgovarati o takvim stvarima.
‘Uza sve što radimo, u Europu dovodimo Thermo Fisher Scientific i Dermapharm kako bi nam pomogli s formulom za cjepivo dok će sa sterilnim punjenjima, pakiranjem i hladnim lancem pomagati i Baxter, Delpharm, Sanofi, Siegfried i mnogi drugi. Te kompanije surađuju i s tvrtkom Polymun na razvoju formula, a Rentschler Biotech pomaže u proizvodnji ljekovite tvari’, poručili su za tportal.
U Vladi otkrivaju kako je premijer Andrej Plenković održao sastanak s direktorom Pfizera, Albertom Bourlom, još 6. travnja na kojem se razgovaralo o suradnji Pfizera i Hrvatske, kao i mogućnostima proizvodnje komponenti za cjepiva u Hrvatskoj, za što je iskazan interes s hrvatske strane.
‘Slijedom toga je Hrvatska dobila potvrdu da će se u Pfizerovim pogonima u Savskom Marofu proizvoditi DNK predložak za cjepivo. To je strateški važno za Hrvatsku jer Pfizerovom investicijom naša zemlja ulazi u krug onih zemalja u kojima se proizvode sastojci pojedinih cjepiva. Riječ je o investiciji od 10 milijuna dolara, a bit će zaposleno još 30-ak ljudi, a proizvodit će se sastojci potrebni za proizvodnju više od milijarde doza cjepiva’, kažu za tportal iz Vladei i poručuju kako će nastaviti intenzivno razgovarati sa svim zainteresiranim subjektima iz farmaceutske i biotehnološke industrije za razvoj novih tehnologija i proizvoda u Hrvatskoj, uz uključivanje domaćih stručnjaka i znanstvenika.
