Iako su cijene plina na svjetskom tržištu posljednjih mjeseci višestruko porasle u odnosu na prosjek prethodnih godina, prerano je procjenjivati kako će to utjecati na cijene opskrbe plinom za hrvatska kućanstva jer će se računica raditi tek u ožujku i u izračun će ući kretanje cijena za još pet mjeseci.

Zasad je ulazna cijena koja se koristi za izračun konačne cijene za građane, a čini 50 posto udjela u cijeni usluge isporuke plina, porasla za 44 posto, pa bi to, da se sada radi izračun, značilo skuplji plin za oko 20 posto.

Ipak, samo je jedna izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina spustila cijene sa 114 na 90 eura po MWh. Stoga su sudionice 18. Dana plina, što ih je organizirala Hrvatska stručna udruga za plin, upozorile da bi bilo neozbiljno govoriti koliko će plin plaćati hrvatska kućanstva od 1. travnja sljedeće godine. No, uvjeravaju da je sigurnost opskrbe plinom pred zimu dobra.

Predsjednik te udruge Dalibor Pudić, koji je jučer na izbornoj skupštini dobio još jedan četverogodišnji mandat, kazao je da procjena kretanja cijena za kućanstva na osnovi sadašnjih parametara može biti potpuno pogrešna i jer nitko ne zna kakva će biti situacija u sljedećim mjesecima, ali je dodao da je sigurno da će rast cijena na tržištu plina utjecati na rast svih ostalih proizvoda, odnosno na inflaciju u Hrvatskoj.

Sve će biti skuplje

– Nezahvalno bi i neozbiljno bilo govoriti kolike će biti cijene plina za kućanstva u travnju sljedeće godine, ali sa sigurnošću se može reći da će povećanje cijena plina povećati konačne cijene ostalih proizvoda, a time će i potrošačka košarica postati skuplja, kazao je Pudić. Posebice će se to dogoditi za proizvode onih poduzetnika koji nemaju višegodišnje ugovore za isporuku plina i sada plaćaju višu cijenu.

Na to da je zasad neizvjesno kolike će biti cijene od 1. travnja sljedeće godine upozorio je i Marko Blažević iz HEP trgovine, ali je kazao da je sigurno to da će stanje na tržištu utjecati na poskupljenje svih proizvoda kojima se trguje.

Osim o razlozima koji su u kratkom razdoblju cijene plina podigli na 114 eura, Blažević je govorio i o mjerama koje države, ali i Europska unija mogu poduzeti da se smanji taj pritisak.

Tako je između ostaloga spomenuo i to da je jedna od opcija zajednička nabava Europske unije, te da bi Europska komisija trebala razmisliti da trgovanje stakleničkim plinovima omogući samo tvrtkama koje su obveznice kvota.

Naime, na cijenu plina utječe i to što stakleničkim plinovima trguju fondovi. Jedna od opcija je i smanjenje PDV-a u opskrbi plinom, ali Pudić ističe da bi možda bolji model bili vaučeri, kako je to uređeno za električnu energiju.

– Borba protiv energetskog siromaštva trebala bi značiti da se pomaže kućanstvima koja ne mogu podmiriti cijene energenta, a ne da se snižava trošak onima koji griju vile ili bazene. Zato su vaučeri puno bolja opcija, kazao je Pudić.

Blaževiću se pak posebno zanimljivom učinilo to što su brojne članice Unije najavile intervenciju i pomoć stanovništvu, ali Njemačka nije krenula tim putem.

Puno skladište Okoli

– Zanimljivo je to, možda Nijemci znaju nešto što mi ne znamo. Pokazat će sljedeći mjeseci, napomenuo je Blažević.

Što se tiče sigurnosti opskrbe u Hrvatskoj, Pudić je, pozivajući se na izlaganje predstavnika LNG Hrvatska Ivana Fugaša i Gracijana Krkleca iz tvrtke Podzemno skladište plina (PSP), kazao da građani trebaju znati da je sigurnost opskrbe pred zimu dobra.

Krklec je tako u svom izlaganju otkrio da je popunjenost skladišta Okoli gotovo 90 posto, dok su primjerice europska skladišta popunjena u prosjeku 75 posto, a u pojedinim zemljama i ispod 50 posto.

Novim dobavnim pravcem, odnosno preko LNG terminala u Omišlju, prema podacima koje je iznio Fugaš, ove je godine u hrvatski sustav ušlo oko 47 posto plina. Blažević je istaknuo da njihovi podaci govore da na ukapljeni plin otpada i preko 50 posto plina.

Pudić je pak kazao da je dobro da proizvodnja ukapljenog plina raste po stopi od 13 posto godišnje, ali da je loše da domaća proizvodnja plina raste znatno sporije, po stopi od dva posto.

Trenutačno se na domaćim poljima, objasnio je Nikola Novaković, voditelj Inine regije Jadran, godišnje proizvodi 600 tisuća prostornih metara plina, dok je to nekad bilo i do pet milijuna, ali Ina trenutno priprema radove na sedam platformi i to bi moglo godišnju proizvodnju do 2025. godine podići na oko 1,4 milijuna prostornih metara plina.

Pitanje isplativosti novih polja

Zanimalo je prisutne i može li Ina proširiti svoja istraživanja i eksploataciju i mimo tih sedam platformi te razmišlja li LNG Hrvatska o gradnji kopnenog terminala, jer bi i jedno i drugo povećalo sigurnost hrvatske opskrbe.

Fugaš je odgovorio da gradnja kopnenog terminala ima smisla samo ako postoje zakupci za kapacitete koje bi on imao, onako kako postoje sigurni zakupci za kapacitete sadašnjeg terminala.

Što se tiče dodatnih polja i platformi, odnosno eksploatacije domaćeg plina, Novaković kaže da Ina razmatra još tri platforme, ali da se prije svega mora napraviti procjena po kojoj bi cijeni plina takva poslovna odluka bila isplativa.