Kako će situacija u Ukrajini i sankcije Rusiji utjecati na turističke tokove, a posljedično i na hrvatski turizam, zasad nitko ne zna. Jasno je da je nakon dvije koronagodine, u godini kad se konačno očekuje pravi oporavak, eskalacija ratnih sukoba sigurno najgori mogući scenarij.

A koliko turizam ovisi o sigurnosti, i sama je Hrvatska svjedočila u vrijeme Domovinskog rata.

Na pitanje koje reperkusije situacija u Ukrajini može imati na hrvatski turizam, Tomislav Fain, predsjednik Hrvatske udruge putničkih agencija (UHPA), koji je i sam radio s ruskim tržištem, jučer je kazao da svi pozorno prate situaciju, ali da je u svakom slučaju ovo »šok i nevjerica«.

– Nadamo se da će se to što prije okončati te da su ljudi dovoljno pametni da sjednu za stol i dogovore se. Glavno i osnovno pitanje je koliko će ovo potrajati. Ako potraje nekoliko dana, ne bi trebalo imati posljedice na sezonu, ali ako eskalira i potraje, onda sigurno neće biti dobro.

Naravno, ne znamo što će biti, tako da je teško u ovom slučaju bilo što prognozirati, kazao je Fain. Ako ovakva situacija potraje, dodao je, imat ćemo sigurno problema s dalekim tržištima, dakle s Azijom i SAD-om, pa i Australijom, i to u godini kad se očekivalo da će se ova tržišta početi vraćati.

Ovisni o situaciji

– Amerikanci percipiraju Europu kao destinaciju, a ako znaju da je sukob »tamo negdje«, radije neće putovati ovamo. Svakako ako ova situacija u Ukrajini potraje, mogli bi se stvoriti problemi što se tiče dalekih destinacija.

No ponavljam, sve je pod upitnikom i teško je bilo što prognozirati. Isto tako moramo znati da nama dolaze i ukrajinski radnici o kojima ovisimo i pitanje je što će sada biti s tim, kazao je predsjednik UHPA-e.

Inače, i kad je Rusija anektirala Krim, osjetilo se da su izvaneuropska tržišta reagirala i bio je smanjen dolazak turista s tih dalekih tržišta za koje je Europa jedinstvena destinacija.
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK-a, kazao je da ratne operacije nikako ne mogu biti u korist turističkih kretanja u svijetu, pa tako ni u Hrvatskoj.

– Njihovo djelovanje na turizam i turističku godinu u Hrvatskoj bit će ovisne o svemu onome što će se odvijati u sljedećim danima i eventualno mjesecima. Mi u ovom trenutku ne znamo do koje mjere će sve skupa ići dalje.

Jasno je da i sama ovakva situacija ne pogoduje turizmu, kazao je Žgomba. Dodao je da rusko i ukrajinsko tržište u Hrvatskoj čini oko jedan posto fizičkog prometa, dakle, ipak mali udio, tako da Hrvatska ne bi trebala osjetiti neke veće probleme uslijed eventualnih sankcija prema ruskim državljanima u smislu ograničenja putovanja u zemlje EU-a.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), kazao je da situacija u svakom slučaju nije dobra, kao i da je još rano govoriti o nekom dugoročnijem utjecaju na turistička kretanja.

Gosti u Zagrebu

– Naravno da situaciju treba pratiti na dnevnoj osnovi, no za prognoze je prerano. Ono što će se sada sigurno dogoditi je lagani zastoj bukinga, jednostavno zbog opreza. S druge strane, mi smo i proteklih godina imali jako izražen last minute.

Treba vidjeti što će se dogoditi, odnosno koliko će ovakva situacija trajati te se svi nadamo da će se što prije smiriti. Za sada nema nekih dramatičnih naznaka za sezonu, dakle, sada se očekuje lagani zastoj bukinga, ali to je sve nadoknadivo, kazao je Ostojić.

Dodao je da je svako tržište važno, ali i da vjeruje da će kao i lani, i ove godine dominantni u Hrvatskoj biti autogosti pa su samim time i eventualni gubici s ruskog tržišta ove sezone ipak nadoknadivi.

Inače, Hrvatsku je prošle godine posjetilo čak 145 tisuća ruskih turista koji su ostvarili 800 tisuća noćenja. To se pripisuje činjenici brzog otvaranja Hrvatske za ruske turiste izdavanjem viza koje je krenulo lani već 1. travnja, što tada nije radio nitko od konkurenata u Europskoj uniji, kao i tome da je Hrvatska među prvima počela priznavati rusko cjepivo Sputnjik V.

U siječnju, prilikom boravka hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana u Moskvi, direktor moskovskog predstavništva Hrvatske turističke zajednice Rajko Ružička najavio je da se ove godine očekuje daljnji rast te da bi Hrvatsku ove godine moglo posjetiti rekordnih 200-ak tisuća ruskih turista.

Zanimljivo je da je posljednjih mjeseci procvao dolazak Rusa na cijepljenje u Hrvatsku s obzirom na to da Europa ne priznaje cijepljenje Sputnjikom. Prema nekim informacijama, najpopularnija destinacija za cijepljenje Rusima je bila Srbija, a slijede Hrvatska i Grčka. U prosincu su, tako, primjerice u Zagrebu, uz domaće, najbrojniji gosti bili Rusi i Slovenci.

Inače, ruskim su turistima Istra i Kvarner na prvom mjestu u Hrvatskoj, a slijede srednja i južna Dalmacija. Prema istraživanju o stavovima i potrošnji turista TOMAS, ruski gosti se ubrajaju u one s najvišim prosječnim dnevnim izdacima, iznad 120 eura. Ipak, jasno je da je sada to sve pod velikim upitnikom, kao i da je najvažnije od svega da se situacija čim prije stabilizira.

Lani na Kvarneru Rusi ušli u top 20

Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, govoreći o tome koliko je rusko tržište važno za Kvarner, pojasnila je da su u godini prije pandemije ruski gosti na Kvarneru ostvarivali oko 115.000 noćenja i time ušli u top 20 turističkih tržišta.

– Broj dolazaka se iz godine u godinu povećavao, tako smo 2016. primjerice imali oko 14.000 ruskih dolazaka, a 2019. oko 18.000. Što se tiče aktualne situacije, jasno je da bilo koji ratni sukob ne može biti dobar za turistička kretanja te ostaje za vidjeti u kojem smjeru će se situacija razviti u idućim tjednima, dodala je direktorica TZ-a Kvarnera te dodala kako se svi nadaju čim bržem smirivanju sukoba.

Turska u najvećim problemima

Turistička zemlja koja bi se u slučaju daljnje eskalacije sukoba mogla naći u velikim problemima je Turska. Naime, Tursku je lani posjetilo oko 30 milijuna turista, od čega najviše upravo Rusa, oko 4,7 milijuna. Za usporedbu, Nijemaca je u Tursku stiglo oko 3 milijuna.

Jasno je da bi turski turistički sektor jako izgubio padom ruskog tržišta, kao i da bi se još jače, dakle niskim cijenama, okrenuo europskom bazenu, prije svega Njemačkoj koja je najjače hrvatsko emitivno tržište.