Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru, prema podacima što ih je jučer prenijela i Hrvatska turistička zajednica, u Hrvatskoj je u 2023. godini ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja.

U odnosu na 2022. godinu rast je to od devet posto u dolascima i tri posto u noćenjima. Ukupni lanjski rezultat svih smještajnih kapaciteta u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata, dok je u samim komercijalnim objektima, odnosno hotelima, kampovima i objektima u domaćinstvu u odnosu na 2019. godinu ostvaren rast u noćenjima od 1,2 posto.

Održivost i kvaliteta

– Hrvatska je u prošloj godini dodatno učvrstila svoju poziciju kao jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, a navedeno osim rezultata turističkog prometa dokazuju i drugi pokazatelji, poput prihoda od turizma koji također rastu i za koje se predviđa da će biti rekordni. Uzimajući u obzir trenutno stanje na emitivnim tržištima, kao i globalnu geopolitičku te makroekonomsku situaciju, možemo reći da će 2024. biti izazovna godina, ali i godina u kojoj kroz provedbu naših promotivnih aktivnosti i kampanja planiramo zadržati konkurentnost hrvatskog turizma kroz poticanje održivosti i kvalitete, kazao je ovom prigodom Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac istaknula je kako su i ove brojke pokazatelj da je hrvatski turizam na dobrom putu da ostvari zacrtano.

– Zadovoljni smo turističkim prometom i financijskim rezultatima u 2023. godini, kao i činjenicom da smo u prošloj godini realizirali niz iznimno važnih aktivnosti, koje će pridonijeti daljnjem upravljanju razvojem turizma. Imali smo najbolju predsezonu u povijesti te iznimno uspješnu i posezonu, što je pokazatelj da smo na dobrom putu ostvarenja cjelogodišnjeg turizma, što je jedan od naših glavnih strateških ciljeva. Uz to, donesen je prvi krovni Zakon o turizmu, kojim smo dobili alate za upravljanje turizmom u smjeru održivosti te smo uz osigurana financijska sredstva, što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a što kroz Državni proračun, stvorili sve preduvjete da 2024. godinu dočekamo s velikim optimizmom za još snažniju realizaciju svih naših ciljeva, istaknula je Brnjac.

Porast noćenja

Pogledaju li se turistički rezultati po županijama, u prošloj je godini najviše noćenja ostvareno u Istri (30 milijuna noćenja, ili dva posto više u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (20,2 milijuna noćenja, što je rast od tri posto u odnosu na 2022.) te na Kvarneru (18,5 milijuna noćenja, ili jedan posto više u odnosu na 2022.). Poraste u noćenjima bilježe još i Zadarska županija s 15,2 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 8,6 milijuna noćenja te Ličko-senjska županija s 3,4 milijuna realiziranih noćenja. U gradu Zagrebu lani je ostvareno 2,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na 2022., dok je na ostatku kontinenta lani ukupno ostvareno više od 2,6 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na 2022.

Gledano po destinacijama, najviše je noćenja u prošloj godini ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu. Gledano prema tržištima, u prošloj su godini najviše noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Poljske. Slijede Češka, Italija, Velika Britanija, Mađarska, Slovačka te Nizozemska.