Porast prometa od 30 posto, status prve zračne luke u Europi koja je dobila nacionalna sredstva EU komisije, prva luka u Hrvatskoj s električnim autobusom te prva luka sa solarnim punjenjem aviona – rezime je petogodišnjeg mandata direktora Josipa Klišmanića koji je ovu državnu instituciju preuzeo sa svega 40 godina.

Naime, kada je kao bivši direktor Fine, bez ijednog dana iskustva u zrakoplovstvu preuzeo Zračnu luku Zadar, Klišmanić je izazvao skepsu u dijelu zadarske javnosti. Međutim, uskoro je iznenadio mnoge obarajući sve rekorde u povijesti luke čak i u ovim »koronskim« godinama.

O tome kako uspijeva dobiti novac koji ne uspijeva niti jedna druga zračna luka te kako je, uz puno moćniju zagrebačku luku, uspio prvi realizirati projekt nabavke električnih vozila, saznali smo u razgovoru o najnovijim projektima i prometu s početka sezone letenja u kojoj su u samo pet dana ostvarili nevjerojatnu brojku od 7.000 putnika.

Kvalitetna priprema

Rekordne 2019. godine imali ste 800.000 putnika, kakve su šanse da tu brojku ove godine nadmašite?

– Naravno da bismo voljeli premašiti ovu brojku i u tom smislu činimo sve da nam trendovi rastu te smo se dobro pripremili i za ovu sezonu. Prve godine po preuzimanju dužnosti zatekao sam promet od 590.000 putnika. Iduće smo godine promet podigli na 800.000, a za 2020. smo planirali milijun i 100.000 putnika, međutim, korona je učinila svoje. Stoga smo radili prilagodbe za sustavni razvoj s faznim pristupom kako u suprotnom ne bismo uletjeli u preskupe investicije. Tu prije svega mislim na novi putnički terminal za koji se nadamo kako će se zadržati na cijeni od sto milijuna eura, s obzirom na to da su cijene enormno porasle. Krenuli smo sa sustavnim razvojem upravo zato da bismo lakše realizirali ove projekte jer korona i rat u Ukrajini mogli bi zaustaviti puno toga.

Možete li uopće ostvariti ovakav cilj s postojećom infrastrukturom? Svojedobno ste spominjali i Masterplan, no što je danas s proširenjem piste, terminala i ostalim najavljenim investicijama?

– Što se tiče ulaganja, tu je projekt na koji smo vrlo ponosni, a to je činjenica da smo jedina zračna luka u Europi kojoj su dodijeljena sredstva Europske komisije iz programa Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost. Bilo je još zračnih luka koje su nominirale svoje projekte nakon korone, no mi smo jedini prošli i dobili gotovo 70 milijuna kuna.

U čemu je tajna da ste upravo vi dobili ta sredstva, a ne druge zračne luke, primjerice ona najjača, zagrebačka?

– Rezultat je to kvalitetne pripreme projekta koji je odradio dobar tim, no moram ovdje zahvaliti i Ministarstvu prometa koje nam pomaže u sufinanciranju troškova projektne dokumentacije. Zahvalni smo i ministru i državnom tajniku koji nas maksimalno podržavaju. Projekt se sastoji od proširenja stajanke na način da ćemo omogućiti jednoredno parkiranje zrakoplova uz ugradnju uređaja za napajanje zrakoplova električnom energijom uz samu stajanku. Tu je i nabava elektroopreme u koje pripadaju električno vozilo za izguravanje zrakoplova, električna kolica za prtljagu, samohodne stepenice te autobus za prijevoz putnika na električni pogon. Bit ćemo prva zračna luka u Hrvatskoj koja će na stajanci imati električni autobus za prijevoz putnika do zrakoplova i natrag. Time kompletno ekologiziramo našu opremu, a objavili smo još jedan natječaj za električni autobus iz vlastitih sredstava, budući da nam jedan nije dovoljan. I ne samo to, napravit ćemo i fotonaponsku elektranu kojom ćemo zrakoplove napajati sunčevom energijom te neće trošiti apsolutno ništa dok su na našoj stajanci. I po tome ćemo biti prva zračna luka u Hrvatskoj jer to je gotov projekt s kojim uskoro krećemo.

Ograničenja infrastrukture

Je li točno da imate razrađene projekte za sljedećih 15 godina i da je to zapravo jedan od razloga uspješnog apliciranja na EU fondove?

– Točno, imamo jako dobar tim i već pripremljen niz projekata. Kontrola zračne plovidbe radi i na izmještanju tornja, što će omogućiti dodatni prostor za širenje civilnog dijela luke, a Masterplanom smo predvidjeli i više zona širenja. I to je zapravo najvažnije – biti spreman s projektima čim se javi prilika za prijavu. Imamo spreman i veliki projekt produljenja piste, što će omogućiti još veći broj dolazaka aviona. Pista bi time poboljšala nosivost i mogućnost prihvata svih tipova zrakoplova, čime bismo omogućili dostupnost Zadra iz bilo koje destinacije svijeta.

​Pista je u startu bila procijenjena na oko 60 milijuna eura, no ta je cijena zbog inflacije sada znatno veća, može li Zračna luka taj projekt sama isfinancirati?

– Pista je u obuhvatu vojnog dijela i nije naše vlasništvo, mi samo možemo biti nositelji projekta. Što se tiče financija, investitor tu ipak mora biti država. Imamo izvrsnu suradnju s Ministarstvom obrane, a s vojnom bazom funkcioniramo kao jedno tijelo. Ovim ćemo projektom povećati prohodnost piste s obzirom na to da su kod nje izuzetno važne vozne staze koje omogućavaju povećanje kapaciteta.

Kakva je zapravo infrastrukturna situacija Zračne luke, možete li udovoljiti porastu prometa i globalnim trendovima turizma koji preferira niskotarifne letove?

– Možemo, jer putnicima pružamo apsolutno sve usluge koje i inače mogu naći u zračnim lukama diljem svijeta. No, upravo je infrastrukturna limitiranost ono što nas je ponukalo na izradu novog terminala, pogotovo zato jer je došlo do neočekivanog rasta prometa. Prije korone imali smo rast prometa od 30 posto, očekujemo i daljnji rast u istom obimu te možemo samo zamisliti kakve bismo brojke danas imali da nije bilo korone. U svakom slučaju, cilj nam je ove godine prestići promet iz 2019. godine. Ove godine imamo 16 novih destinacija od ukupno njih 75, što je po mojem mišljenju zaista dobra brojka.

Zahtjevni avioprijevoznici

Je li istina da nacionalni avioprijevoznik, Croatia Airlies, još uvijek odbija uvesti liniju iz Zadra?

– Postoji samo linija za Zagreb i Pulu i tu doista ima prostora za povećanje prometa. Nezadovoljni smo linijama koje se pružaju od strane Croatia Airliesa jer smatramo da su mogli uzeti puno veći dio kolača naših rezultata, o čemu svjedoče i brojke o ostvarenom prometu u našoj luci. S njima ćemo ostvariti samo jedan do dva posto putnika, što je doista sramota. Činjenica je da nam je puno važniji Austrian airlies koji nas svakoga dana povezuje s Bečom i odatle sa skoro svakim dijelom svijeta, a Frankfurt nam je i dalje najjača destinacija.

Ryanair je svojedobno prijetio obustavom letova ako lokalne turističke zajednice ne budu financirale njihovo oglašavanje? Jeste li tu situaciju riješili?

– Imali su svoje uvjete po kojima turističke zajednice grada i županije te Hrvatska turistička zajednica moraju sufinancirati pred i posezonu. I nama je važno da letovi krenu već sada jer je u gradu već znatan broj gostiju i drago nam je da smo taj problem s oglašavanjem riješili. Znamo da grad živne čim počnu letovi, a o situaciji u predsezoni možda najbolje govori podatak da smo u samo pet dana ovoga mjeseca imali čak 7.000 putnika. To je izvrstan pokazatelj i za predsezonu i nastavak sezone. Ryanair je zahtjevan partner, ali dobro procjenjuju situaciju i linije koje će pokrivati te zaista možemo biti zadovoljni jer su sve njihove linije izvrsno popunjene.

Ima li Ryanair monopol nad linijama, odnosno prigovaraju li vam druge niskotarifne aviokompanije da su Irci protežirani?

– Ne, jer su propozicije poslovanja jasne. Svaka zračna luka mora imati jednak pristup prema svima, a ono što Ryanair čini drukčijim od drugih avioprijevoznika je njihova flota koja je najveća u Europi, ali i suradnja s Hrvatskom turističkom zajednicom u strateškom oglašavanju. Oni su zapravo ti koji su ponudili najviše linija i na taj način sebi osigurali značajne potpore HTZ-a. Moram napomenuti da snažno podržavamo takav pristup HTZ-a potporama avioprijevoznicima.