Narodne novine bi sutra trebale objaviti javni poziv zainteresiranima za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, što ga je na prošlotjednoj sjednici usvojilo Državno sudbeno vijeće. Svi koji se nadaju da bi ih predsjednik Zoran Milanović mogao predložiti Saboru kako bi zamijenili preminulog Radovana Dobronića, a zadovoljavaju formalne uvjete, imat će potom 30 dana rok za prijavu.

Ali, Milanović, doznajemo u Uredu predsjednika, ni ovaj put neće čekati kraj javnog poziva kako bi između onih koji su odlučili u njemu sudjelovati odabrao svog kandidata. On još ni s kim nije obavio razgovor, ali učinit će to uskoro i osobi za koju se opredijeli reći će da se javi na poziv koji je raspisao DSV, a kako bi saborskim zastupnicima mogao predložiti da je izglasaju. Postupio je tako Milanović i u Dobronićevom slučaju 2021.

Teško okružje

Nije još tada niti bio završen javni poziv, a predsjednik Republike je izjavio da je njegov kandidat Dobronić i da se s njim dogovorio da se prijavi. Dakle, svi koji neće imati dogovor s Milanovićem unaprijed će znati da neće postati predsjednik Vrhovnog suda i u javnom pozivu će praktično sudjelovati tek reda radi.

Sam Milanović je, uostalom, prije četiri godine rekao da taj javni poziv, koji je u Zakon o sudovima ugradila Vlada Andreja Plenkovića, shvaća kao »travestiju, bijednu glumu u kojoj si stavljamo perike, štikle i glumimo natječaj, a nema ga«. Milanović je čak htio zaobići tu zakonsku odredbu, pa je Zlatu Đurđević predložio za predsjednicu Vrhovnog suda neovisno o javnom pozivu, ali je Ustavni sud presudio da on to ne smije.

Da bi netko bio predsjednik Vrhovnog suda, mora biti hrvatski državljanin s najmanje 15 godina radnog staža kao pravosudni dužnosnik, odnosi se to i na odvjetnike i javne bilježnike, sveučilišni profesor pravnih znanosti s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog tog ispita, ili pak ugledni pravnik s pravosudnim ispitom i 20 godina radnog iskustva te stručnim i znanstvenim radovima.

Premda Milanović nema još konkretno ime, na Pantovčaku kažu da će Saboru vjerojatno predložiti nekog »slabije poznatog suca«. Sigurno nikoga tko je već na Vrhovnom sudu. Predsjednik Republike, znači, ponovo želi na čelu Vrhovnog suda nekog »autsajdera«, što je bio i Dobronić, prethodno sudac Trgovačkog suda u Zagrebu. Sada će mu, međutim, možda teže biti pronaći čovjeka spremnog provesti četiri godine u gotovo neprijateljskom okruženju. Poznato je, naime, na kakve je otpore u Vrhovnom sudu nailazio Dobronić skoro svaki put kada je namjeravao nešto promijeniti. Predsjednik Vrhovnog suda nema široke ovlasti.

Mišljenje vladajućih

Kada Milanoviću za mjesec dana DSV pošalje dokumentaciju sa svim valjanim prijavama, on će o svom kandidatu morati zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe. Oba su neobvezujuća, ali stav Odbora u kojem su većina zastupnici HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera važan je zato što će pokazati kakve su šanse da Milanovićev kandidat bude izabran u Saboru. HDZ je 2021. odbio profesoricu na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlatu Đurđević prvo iz razloga što nije prošla javni poziv, a kada je zatim odradila tu proceduru, pojavili su se neki novi argumenti parlamentarne većine protiv nje. Jako joj je, recimo, zamjerano zato što je svojedobno, vezano uz izručenje Njemačkoj Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, napisala da, za razliku od Hrvatske, druge države članice EU-a odbijaju europski uhidbeni nalog za osobu za čije je kazneno djelo nastupila zastara. Tumačilo se da Zlata Đurđević »štiti udbaše«.

Na Dobronića je premijer Plenković, unatoč već žestokom sukobu u kojem je bio s Milanovićem, pristao bez problema. Nema sumnje da bi predsjednik Vlade radije da je Milanović odabrao suca Vrhovnog suda Marina Mrčelu, koji se uz Šimu Savića i Lanu Peto-Kujundžić također prijavio, ali nije se bunio ni protiv Dobronića.

Posljednjih mjeseci odnosi predsjednika i premijera nisu loši, ne svađaju se javno, jedva da i polemiziraju. Počeli su se i konzultirati o vanjskoj politici. Zbog toga bi se Plenković mogao složiti s novim Milanovićevim kandidatom za predsjednika Vrhovnog suda. To će se možda znati i prije lokalnih izbora, budući da će javni poziv trajati do 3. svibnja. Plenković svakako ne može očekivati da će nametnuti Milanoviću nekog koga bi on htio na poziciji predsjednika Vrhovnog suda. Naravno, može opet odbaciti makar prvi njegov prijedlog. Ukoliko Sabor ne prihvati predsjednikovog kandidata ili ako mu Milanović u roku 15 dana po primitku mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe i ne dostavi svoj prijedlog, DSV će u roku osam dana ponoviti javni poziv, što je novost unijeta u Zakon o sudovima 2022. S obzirom na to da Milanovićev predsjednički mandat traje do veljače 2030., on će još jednom biti u prilici predložiti predsjednika Vrhovnog suda, koji ima četverogodišnji mandat.