Hrvatska hitna služba se godinama »pokriva« vojnim helikopterima koji ipak nisu prilagođeni prevoženju unesrećenih i ostalih hitnih pacijenata / Foto GORAN KOVACIC/PIXSELL
Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a dosad su dokumentaciju preuzele tvrtke iz Italije, Češke, Irske, Njemačke, Austrije, Slovačke i Slovenije
povezane vijesti
ZAGREB – Ministarstvo zdravstva raspisalo je javni natječaj za nabavu usluge helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u vrijednosti od 50,4 milijuna eura, kojom planira nabaviti helikoptere s posadom civilnih operatera za četiri helikopterske baze u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zagrebu. Hrvatska bi tako, nakon dugogodišnjeg čekanja, napokon trebala dobiti specijaliziranu službu hitne helikopterske medicinske pomoći koja će priskakati u pomoć unesrećenim hrvatskim građanima i turistima te osigurati zbrinjavanje pacijenata unutar tzv. »zlatnog sata« koji kod srčanog udara povećava šanse za preživljavanje za 30 do 50 posto.
Let iznad vode
Prema uvjetima natječaja, usluge vanjskog operatera će se ugovoriti za narednih sedam godina, i to za ukupno 1.500 sati leta godišnje. Operater koji dobije posao morat će osigurati helikoptere kompletno opremljene za potrebe hitne medicinske pomoći, pilote s izvrsnim poznavanjem engleskog jezika te obuku medicinskog i tehničkog osoblja koje će regrutirati Ministarstvo zdravstva. Predviđeno je 15 liječnika i 15 medicinskih tehničara, odnosno medicinskih sestara po bazi za baze u kojima će HHMS biti dostupan 24 sata. Prema propozicijama natječaja, helikopteri ne smiju biti stariji od 20 godina, a moraju biti prilagođeni i letovima iznad vode.
Prema natječajnoj dokumentaciji, predviđa se da će helikopterska baza Rijeka u Omišlju imati do 450 sati leta godišnje, baza Split do 600 sati, Zagreb 250, a Osijek 200 sati leta godišnje. Ukupni iznos nabave procijenjen je na 50,4 milijuna eura bez PDV-a na temelju procjene od ukupno 10.500 sati leta. Od tog iznosa, 35,3 milijuna eura otpada na HHMS baze u Rijeci i Splitu, koje će, pretpostavlja se, imati dosta posla tijekom turističke sezone.
Dvije grupe i četiri baze
HHMS baza Rijeka pokrivat će područje Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, a baza Split Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku i Dubrovačko-neretvansku županiju. Ove dvije baze čine grupu 1., dok u grupu 2 ulaze baze u Zagrebu i Osijeku. Prva će pokrivati Grad Zagreb, Zagrebačku, Karlovačku, Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku i Varaždinsku županiju, dok HHMS baza Osijek pokriva Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju. Karlovačka će se županija zbog geografskih obilježja i meteoroloških uvjeta županije pokrivati iz baza Rijeka i Zagreb, ovisno o pozivu na intervenciju koji će ovisiti o navedenim obilježjima i meteorološkim uvjetima. |
Očekivani početak trajanja projekta je početkom 2024. godine. Punu operativnost za baze u Rijeci i Splitu, prema natječajnoj dokumentaciji, odabrani operater mora ostvariti u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora za dnevne operacije, a za noćne letove za dodatnih šest mjeseci, dakle za ukupno 12 mjeseci. Drugim riječima, helikopterska hitna medicinska služba bit će na raspolaganju tek u turističkoj sezoni iduće godine, i to bez noćnih letova, dok ćemo na 24-satnu dostupnost hitne helikopterske pomoći pričekati do kraja 2024. U bazama Zagreb i Osijek helikopteri će polijetati samo na dnevne hitne intervencije.
Pet minuta za reakciju
Pružatelj usluge mora jamčiti dostupnost usluga HHMS-a u trajanju od 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Nakon što stigne dojava o hitnom slučaju, helikopter HHMS-a dužan je osigurati vrijeme reakcije od pet minuta od trenutka dojave, a u noćnim uvjetima od 15 minuta. U slučaju prekoračenja tog vremena, plaćat će ugovornu kaznu u iznosu od 100 eura po započetoj minuti kašnjenja, najviše do iznosa od 1.000 eura po intervenciji. Hitnu helikoptersku medicinsku službu Hrvatska čeka više od desetljeća, a u međuvremenu se godinama »pokrivala« vojnim helikopterima koji, prema tvrdnjama samih medicinskih djelatnika, nisu prilagođeni prevoženju unesrećenih i ostalih hitnih pacijenata. Angažman vanjskog civilnog operatera za HHMS, prema tvrdnjama ministra Beroša, bit će stepenica prema formiranju vlastite helikopterske hitne službe, odnosno kupnji vlastitog »voznog parka« i ustroju samostalne službe u narednom razdoblju.
Rok za dostavu ponuda je 8. svibnja, a tada će biti izvjesnije tko će od zainteresiranih operatera preuzeti prvu hitnu helikoptersku službu u Hrvatskoj. Dosad su dokumentaciju preuzele tvrtke iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovačke, Češke, Irske i Slovenije.