Ravnomjerne podjele posla u prosječnoj hrvatskoj obitelji gotovo i da nema – kućanske poslove i brigu o djeci gotovo u potpunosti preuzimaju žene, a to ima svoje posljedice na njihov profesionalni život. Najviše negativnih posljedica na poslu zbog obaveza u obitelji imaju žene koje rade u privatnom sektoru, koje imaju više djece i one koje više vremena provode radeći rutinske kućanske poslove. Obiteljske obaveze kod trećine zaposlenih žena znatno su usporile napredovanje u karijeri, svaka četvrta žena je odustala, svaka peta odbila napredovanje, a svaka je barem jednom primila manju plaću zbog situacije u kojoj se našla. Na ove je pokazatelje upozorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, na jučerašnjoj konferenciji u organizaciji udruge B.a.B.e u sklopu projekta »Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene«.

Slabije plaćene

Diskriminatorna praksa na tržištu rada manifestira se kao jaz u plaćama muškaraca i žena, koji u nekim sektorima doseže i 20 posto razlike u korist muškaraca. Na nacionalnoj razini taj je jaz od 10 do 12 posto, a reflektira se i na visinu mirovina, koje su kod muškaraca više i do 22 posto. Žene koje žele ostvariti majčinstvo, koje najave odlazak na roditeljski dopust ili krenu na bolovanja zbog djeteta, često dobiju otkaz, proglase se tehnološkim viškom ili premještaju na lošije poslove.

Europski institut za ravnopravnost spolova objavio je da u Hrvatskoj 35 posto žena i 21 posto muškaraca svaki dan izdvaja vrijeme za brigu o djeci, dok u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova sudjeluje 62 posto žena i samo 12 posto muškaraca. Žene u prosjeku provedu 90 minuta više dnevno u čišćenju, pranju, peglanju, kuhanju, brisanju prašine… Istraživanja koja je proveo Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazala su pak da žene čak četiri puta više vremena u odnosu na svoje partnere provedu u kućanskim poslovima, a dvostruko više vremena brinu se o djeci ili starijim i nemoćnim članovima obitelji. Na uzorku od 600 zaposlenih žena, pokazalo se da upravo one u 83 posto slučajeva odrađuju rutinske kućanske poslove.

Gotovo 30 posto njih odustalo je od stručnog usavršavanja ili poslovnog putovanja zbog brige o djeci jer se podrazumijeva da je žena ta u obiteljskoj zajednici koja mora iznijeti teret obiteljskih obaveza, upozorila je Ljubičić. Zbog toga je visok udio žena koje su u svađi s poslodavcem ili kolegama na poslu – gotovo svaka peta je na nekakvom sukobu s pretpostavljenima ili s kolegama, što govori o određenom emocionalnom stresu i zahtjevima i nerazumijevanju prema ženi koja se vratila s rodiljnog dopusta, ističe pravobraniteljica. U 20 posto slučajeva žene su zbog obiteljskih obveza odbile napredovanje na poslu, a u gotovo 13 posto slučajeva imaju manju plaću zbog nemogućnosti izvršavanja svih radnih obveza.

Potreban balans

Ispitivanje provedeno među učenicima pokazalo je pak da majke odrađuju i većinu posla vezanog uz školske obveze djece u obitelji.

– Moramo raditi na etičkoj i poslovnoj kulturi, ali i na boljoj implementaciji naših zakona koji su dobri temelji za promjene. Da bismo imali što veću aktivnost žena na tržištu rada, potreban je balans između obiteljskog i poslovnog života, a on više ne može biti stihijski i ovisiti o partnerskim odnosima. Moramo naći temelje u državi, u našim institucijama, poručuje Ljubičić.

Dvije trećine ispitanih žena izjasnilo se da bi htjele raditi puno radno vrijeme nakon što im najmlađe dijete krene u školu. Njih 42 posto smatra da bi očevi trebali koristiti roditeljski dopust za dijete, 30 posto su za podjelu tog dopusta između majke i oca, a 14 posto majki smatra da otac ne bi uopće trebao ići na roditeljski dopust.