Ženama i djeci daje se hrana čiji je rok trajanja davno istekao, po noći spavaju u jaknama jer im isključuju grijanje, govore im da su same krive što su bile zlostavljane, a na njihove prigovore prijete im oduzimanjem djece.

Ispovijest je ovo četiriju žena – žrtava obiteljskog nasilja – koje su proživjele, a neke još proživljavaju, horor u sisačkoj sigurnoj kući.

Iako u strahu, odlučile su za Provjereno progovoriti o neljudskom tretmanu na mjestu koje im je trebalo pružiti zaštitu i sigurnost.

„Par puta mi je čak osobno došlo, onako, a bolje da sam ostala i da sam trpjela sve te batine i to sve nego da sam otišla u tu kuću…

Razmišljala sam čak i da predam skrbništvo mome partneru da moje dijete ne mora jesti pokvarenu hranu, da ne mora čekati točno sedam sati da bude večera, da ne mora biti u hladnome, kupati se u hladnome i to sve proživljavati“, sa suzama u očima i očajem u glasu jedna od žena priča o groznom iskustvu iz sisačkog skloništa.

Kada dođu donacije, pričaju, sve što valja nestane, a njima se daje hrana – tjestenina, riža, pa čak i meso – s istekom roka trajanja i do dvije godine i u kojoj pronalaze kukce.

Stručna podrška, psihologinja koja im je bila dobra, kažu, otišla je jer više nije mogla izdržati, a nova je tu, tvrde, došla preko veze.

„Sukob interesa imamo utoliko što je ‘glavna’ zaposlila svoju sestričnu kao novu psihologinju na dva sata, koja je tamo pro forme.

Mi smo tu ženu od Nove godine vidjeli dva puta možda…

Meni je otvoreno rekla da ja nemam pravo na psihološku pomoć, da sam ja ovdje iz gluposti iako je moj bivši partner osuđen dvaput“, priča jedna od žena.

Kaže, u sklonište u kojem su redom istraumatizirane žene, može ući bilo tko.

„Prijateljica ‘glavne’ je gradonačelnica tog grada koja ulazi u kuću kako želi, kad želi, dovodi ljude koje želi, znači ova tu kuća nije sigurna kuća nego svratište, pansion.

Znači toliko smo zaštićeni da su nas ljudi s ulice, s parkinga fotografirali u sigurnoj kući“, dodaje.

Cijelu priču pogledajte u večerašnjoj emisiji na Novoj TV.