Eurozastupnica Željana Zovko (HDZ) nedavno je kao članica vanjskopolitičkog Odbora Europskog parlamenta boravila u Kazahstanu. U razgovoru za naš list govori o odnosima EU-a i Hrvatske s tom zemljom, te analizira situaciju u Središnjoj Aziji nakon ruske agresije na Ukrajinu.

– Ovo je prvi posjet vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Kazahstanu, a nastavno na poziv koji smo imali prošle godine za posjet Uzbekistanu i Tadžikistanu. Europska unija je 2019. donijela Strategiju za Središnju Aziju, a sada agresijom Rusije na Ukrajinu to je područje postalo još važnije zbog svih novih problema povezanih s izbjegavanjem sankcija i nedostatka kritičnih sirovina s kojima se suočava čitav svijet. Za nas je također iznimno bitan Transkaspijski koridor za bolje povezivanje i trgovinu s tom regijom. Cilj nam je, naravno, bio i jačanje parlamentarne diplomacije. Da nastavimo te kontakte s našim sugovornicima, zastupnicima u parlamentu Kazahstana.

Razgovarali smo i s glavnim savjetnikom predsjednika Kazahstana Erlanom Karinom i ministrom vanjskih poslova Muratom Nurtleuom. I, naravno, s našim sugovornicima u tamošnjem vanjskopolitičkom odboru, predstavnicima civilnog društva, poslovne zajednice, državnih institucija. S ciljem da iskažemo našu spremnost da ti odnosi budu jači i da dobijemo jednu jasniju sliku na koji način te veze mogu još više jačati. EU je najveći donator razvojne pomoći u ovom dijelu svijeta, s više od 1,4 milijarde eura kroz razvojne programe. Isto tako EU potiče razvoj civilnog društva i jačanje slobode medija. Za Hrvatsku je to bitno zato jer imamo izuzetno plodne odnose.

Imamo, koliko ja znam, tri konzulata Kazahstana ovdje, kao i počasne konzule u Republici Hrvatskoj. Tako da je za mene izuzetno bitno kao predstavnice hrvatskih građana da vidimo na koji način možemo osnažiti tu suradnju.

Kritične sirovine

Koja je pozicija Kazahstana prema sukobu u Ukrajini?

– Oni su apsolutno što se toga tiče na strani pozicije Ujedinjenih naroda i suverenosti zemalja. I osuđuju svaku agresiju.

Jesu li uveli sankcije Rusiji?

– Kazahstan je po tom pitanju neutralan. A oni su po tom pitanju aktivni – kontroliraju da se sankcije ne izbjegavaju putem njihove zemlje. To je ono što je bitno. Bitno je i da oni imaju veliku rusku manjinu na sjeveru zemlje. To je isto jedan veliki problem.

Kakvo je stanje sada u Kazahstanu s obzirom na relativno nedavni pokušaj državnog udara?

– Na svakom sastanku gdje smo bili tražili smo informacije kada će se dovršiti istraga po ovom pitanju. Rečeno nam je da će to biti vrlo brzo objavljeno. I da će nam biti objašnjeno što se točno dogodilo. Mi smo tražili razjašnjenje i poštovanje ljudskih prava svih onih koji su pritvoreni.

Koji je odnos EU-a i Kazahstana, posebno u svjetlu činjenice da je ta zemlja bogata energentima za koje je Europa izuzetno zainteresirana?

– Oni imaju uran, što je izuzetno bitno za nuklearnu energiju. Imaju i kritične sirovine. To je za europske tvrtke izuzetno bitno, jer ćemo u rujnu usvojiti Izvješće o Europskom zakonu o kritičnim sirovinama, u biti sam taj plan diverzifikacije i opskrbe svim onim kritičnim materijalima i sirovinama. To je jedan od ciljeva.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je bio na samitu sa zemljama centralne Azije. I sada se planira samit s tim zemljama u Bruxellesu. Koliko mi je poznato, to će biti krajem listopada ove godine. I tu je intenzivirana suradnja sa svim liderima zemalja centralne Azije.

Velika ruska manjina

Već ste spomenuli da u Kazahstanu postoji velika ruska manjina. Koliki je ruski utjecaj na tamošnja politička i gospodarska zbivanja?

– Vi morate znati da su oni bili ograničeni činjenicom da je službeni jezik bio ruski. Naime, ima dosta problema s činjenicom da su kanali i mediji s ruskog govornog područja. Tako da smo i s tim ciljem tražili da vidimo način na koji se može ostvariti da postoji jedan veći pristup europskim informacijama i medijima. Ali za sve to vi morate imati i jezik koji je razumljiv.

Problem jezika je u biti suštinski problem. Dobri odnosi sa Središnjom Azijom su bitni i zbog svega onoga što je počelo s Afganistanom, kad smo imali činjenicu da će veliki broj izbjeglica krenuti prema Europi. Znači problem izbjeglica, problem ekstremizma. Sve je to zapravo suštinski sigurnosni problem za EU. I zbog toga se sada tom području posvećuje veća pažnja i stavlja veći fokus na njega.

Kakvi su odnosi Kazahstana i Hrvatske?

– Koliko vidim, Kazahstan ima želju ostvariti jači kontakt s Hrvatskom, jaču suradnju. Iz svih susreta koje sam imala i iz svih razgovora koje sam vodila, vidim da postoji jedna velika dinamika i na gospodarskom i na diplomatskom planu. Aktivno hrvatsko veleposlanstvo u Astani s dva počasna konzula i sama činjenica da postoje tri počasna konzulata Kazahstana u Hrvatskoj, u Splitu, Umagu i Dubrovniku, pokazuje koliko se puno poslovno radi.