Zeleno svjetlo stiglo je preko Bavarskog državnog ministarstva obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti. Na potezu je sada HAZU koji će kao domaći (nad)recenzent reći svoj sud o kurikulumu
ZAGREB Kurikulum povijesti, koji je tijekom javne rasprave bio na meti kritike zbog, kako je tvrdio dio povjesničara, »ideologiziranja, zapostavljanja Domovinskog rata i nacionalne povijesti te previše Jugoslavije«, dobio je zeleno svjetlo njemačkog recenzenta, preko Bavarskog državnog ministarstva obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti. Nasuprot domaćim kritičarima, bavarski recenzenti smatraju da su u prijedlogu kurikuluma »dobro istaknuta različita gledišta i interpretacije povijesti«, ali smatraju da bi teme nacionalizma, totalitarizma, holokausta, izgradnje hrvatske demokracije morale biti obavezno zastupljene i u srednjoj, a ne samo u osnovnoj školi. Riječ je, kako navode, o povijesnim fenomenima važnim za razumijevanje europske moderne i suvremene povijesti te europskih integracija.
Sedam kategorija
Prema prijedlogu kurikuluma, učenici bi ih učili obavezno u osnovnoj školi, dok su u srednjoj školi dio smjernica za oblikovanje tema, a učitelji mogu birati ponuđene sadržaje. Obavezne su jedino teme koje se odnose na nastanak samostalne hrvatske države i Domovinski rat. Recenzenti predlažu da se u ciljevima učenja naglasi obrazovanje za demokraciju. Recenzenti su procjenjivali kurikulum u sedam kategorija, a na skali od 1 do 4 (1 – neprikladno, 2 – prikladno u određenoj mjeri, 3 – većinom prikladno, 4 – potpuno prikladno) četiri su kategorije ocijenjene najvišom ocjenom, a dvije su dobile ocjenu niže, kao većinom prikladni sadržaji. Riječ je o domenama razumijevanja predmeta i usklađenosti s europskim i svjetskim preporukama. Recenzenti su ocijenili da su razdoblja staroga, srednjega i ranoga novog vijeka dobro zastupljena.
Stigle su i dvije recenzije iz Slovenije – za kurikulum geografije i tjelesnog odgoja. Obje su recenzije pozitivne, s tim da se za geografiju ističe da je program »visokokvalitetan«, ali i »zahtjevan, opsežan i dubok, što u načelu nije pogrešno, no nije razmjerno broju sati namijenjenom za poučavanje predmeta«.
Uvjerljivim su ocijenili odabir i opis pet koncepata na kojima se temelji kurikulum povijesti: vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena, izvori i istraživanje prošlosti, interpretacije i perspektive. Podjednako uvjerljivima ocijenili su ciljeve učenja i poučavanja povijesti, ishodi i sadržaji ocijenjeni su u potpunosti primjerenima u odnosu na dob učenika, kao i u odnosu na planirani broj nastavnih sati. Potpuno prikladnim ocijenjen je i odnos između širine i dubine znanja, vještina i stajališta. Ističe se i da oblici vrednovanja i strategije učenja i poučavanja u potpunosti omogućuju usvajanje ishoda.
Preporuka 1880
Pozivajući se na preporuku 1880 Vijeća Europe o učenju i poučavanju povijesti u područjima u kojima postoje ili su postojali ratni sukobi, recenzenti su predložili da se snažnije istaknu teme inkluzivnosti, odnosa među različitim zajednicama, međuregionalnih odnosa, uloge žena i manjina. Najnižu je ocjenu, »prikladno u određenoj mjeri«, dobila relevantnost znanstvenih spoznaja u srednjoj školi, jer jezik opisa tematskih područja nije dovoljno specifičan i teme se ne mogu usporediti s onima u Bavarskoj. Na potezu je HAZU, koji će kao domaći (nad)recenzent reći svoj sud o kurikulumu koji su i neki njeni članovi prozvali promašenim i neprimjenjivim.
