Ivana Kekin / Foto Grgo Jelavic/PIXSELL
Da bi se zaustavilo urušavanje primarne zdravstvene zaštite, treba podhitno stimulirati mlade liječnike za specijalizacije, poručuje Ivana Kekin
povezane vijesti
“Nereforma” zdravstvenog sustava koju nam pod krinkom prijedloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti podvaljuju ministar Beroš i premijer Plenković ni ne dotiče ključne probleme hrvatskog zdravstva; ni primarnu zdravstvenu zaštitu, ni upravljanje sustavom, ni financiranje sustava, poručili su danas zastupnici Zeleno-lijevog bloka u Hrvatskom saboru, Ivana Kekin i Damir Bakić.
Iako je čak 780 liječnika primarne zdravstvene zaštite starije od 60 godina, što je 36 posto svih liječnika u primarnoj, samo su 292 osobe na specijalizaciji iz obiteljske medicine koja traje pet godina, upozorila je Kekin i dodala da se mjesta na natječajima za specijalizacije iz PZZ-a ne popunjavaju ni u Zagrebu, ni u Zagrebačkoj županiji, a kamoli u manjim sredinama, i to zato što liječnici u primarnoj zaštiti imaju manje plaće i lošiju perspektivu napredovanja od bolničkih.
Da bi se zaustavilo urušavanje PZZ-a, treba podhitno stimulirati mlade liječnike za takve specijalizacije, i to financijski, većim koeficijentima, i dodatnim stimuliranjem rada u manjim sredinama, poručuje zastupnica Zeleno-lijevog bloka.
HDZ-ova negativna selekcija je u šest godina mandata Andreja Plenkovića iz Hrvatske potjerala 600 liječnika, a u sustavu cvjetaju korupcija i sukob interesa, što pacijenti osjećaju kroz jačanje privatnog zdravstva na račun javnog.
Sve navedeno, od zanemarivanja i uništavanja PZZ-a, zapostavljanja prevencije pa do legalizirane korupcije u zdravstvu kroz sukob interesa, dovelo je do situacije u kojoj su izdvajanja poreznih obveznika za lijekove protiv malignih bolesti u zadnjih 10 godina porasla šest puta – sa 600 milijuna na 3,4 milijarde kuna.
Porezni obveznici izdvajaju čak 11 posto više sredstava za onkološke lijekove nego građani EU-a, a istovremeno, po stopi smrtnosti od raka Hrvatska je na drugom mjestu, a živimo tri godine kraće od EU prosjeka, ističu zastupnici.
– Nismo ni korak bliže izgradnji financijski održivog sustava, ocijenio je Bakić i podsjetio da su hrvatski građani od 1994. do 2021. platili čak 28 sanacija zdravstva, vrijednih 3,32 milijarde eura.
Na kraju 2022., bolnice i HZZO duguju ljekarnama i veledrogerijama 600 milijuna eura, a bolnice HZZO-u 700 milijuna eura.
Lijekovi se u bolnicama nabavljaju neracionalno, zbog čega trošimo postotno najviše u EU-u na farmakološko liječenje: čak 28,5 posto, odnosno 10 postotnih poena više od prosjeka EU-a, tvrdi Bakić.