Nakon što je zdravstveni turizam zbog epidemije koronavirusa potpuno zamro, vlasnici dentalnih ordinacija i poliklinika u Hrvatskoj nadaju se skorom otvaranju granica. Povratak gostiju iz inozemstva priželjkuju i druge zdravstvene ustanove koje dio svojih prihoda realiziraju od pružanja usluga inozemnim klijentima, primjerice estetski kirurzi ili toplice.

​Procjene su da je dnevna potrošnja korisnika wellnessa lani bila gotovo 150 eura, u lječilišnom turizmu 60 eura, a u medicinskom turizmu 240 eura. Prema službenim procjenama, zdravstveni turizam donosi godišnje oko 500 milijuna eura, a mahom ugošćuje stanovnike Njemačke, Slovenije, Austrije i Italije. Kako se pokazalo, hrvatska granica danas više nije prepreka dolasku stranih klijenata koji su zainteresirani za ugradnju zubnih implantata ili povećanje grudi, jer u našu zemlju načelno može ući svatko tko rezervira sobu u hotelu. Ali talijanska granica, na primjer, još uvijek je zatvorena, dok i većina drugih zemalja još uvijek ima režime strože od našega. A upravo iz Italije dolazi najveći broj klijenata ustanova dentalne medicine na području Primorsko-goranske i Istarske županije.

Spremni i pacijenti

– Morali smo otkazati brojne termine u posljednja dva mjeseca, a našim se klijentima za to vrijeme zakomplicirala situacija u ustima. Čekamo svaki trenutak da granice postanu propusne, a oni su, prema informacijama koje imamo, spremni i nestrpljivo čekaju da dođu, kaže Željko Miljanić, osnivač i vlasnik Poliklinike Rident.

Upravo klijenti iz Italije čine 90 posto njihovih korisnika. Zbog zatvaranja granica, 210 djelatnika u tri poliklinike već su dva mjeseca doma, na čekanju, u nadi da će se granice napokon otvoriti. Zasad su, kaže Miljanić, uspjeli prebroditi ovo vrijeme bez otpuštanja ijednog zaposlenog, no ako se nešto ubrzo ne promijeni neće još dugo izdržati. »I hladni pogon koji uključuje održavanje i investicije nama je izuzetno velik«, ističe.

– Kao zdravstveni turizam druga smo djelatnost po profitu u županiji, nadam se da će i lokalna samouprava početi razmišljati o tome da će velik dio ljudi ovisiti o nama, o porezu i prirezu koji uplaćujemo, veli Miljanić.

Nada se da će Talijani u lipnju od svojih vlasti dobiti dozvolu za izlazak iz zemlje, što bi našim poduzetnicima u području dentalnog turizma omogućilo kakav-takav nastavak rada.
U Hrvatskoj komori dentalne medicine (HKDM) kažu kako do obnove rada s inozemnim klijentima neće doći preko noći, ali očekuju postupno vraćanje stvari u normalu.

– S obzirom na dinamiku postepenog, faznog povlačenja zaštitnih mjera u Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama Europske unije, očekujemo i adekvatno postepeno vraćanje u svakodnevni način života, pod kojim podrazumijevamo i pružanje cjelovite dentalne skrbi u ordinacijama dentalne medicine stranim državljanima. Pružanje tih usluga u opsegu koji smo imali prije proglašenja pandemije, zasigurno neće biti »preko noći«, no kvalitetne dentalne usluge koje strani pacijenti ostvaruju u našim ordinacijama i nadalje će zasigurno biti interesantne za strane pacijente, koji će vjerujemo i ubuduće iskazivati interes za usluge dentalnog turizma u Hrvatskoj, ističe predsjednik Komore, Hrvoje Pezo. Pri tom je, ističe, izuzetno važan maksimalni oprez i zaštita kako stranog pacijenta, tako i pružatelja dentalne usluge.

Detaljan protokol

​Protokol postupanja razrađen je do u detalje, pa se kod dolaska u ordinacije dentalne medicine dobro znaju pravila ponašanja i osobne zaštite. U Poliklinici Rident ističu kako su i prije epidemije koronavirusa imali izuzetno visoke standarde zaštite, a to potvrđuju podatkom da unatoč velikom broju klijenata iz Italije nisu imali niti jedan slučaj zaraze koronavirusom neposredno pred zatvaranje granice.

– Još u veljači imali smo klijente baš iz zona u Italiji koje su bile najjače pogođene zarazom. Unatoč tome, niti jedan doktor dentalne medicine nije obolio od Covida, naglašava Miljanić.
Pravila prelaska hrvatske državne granice su danas takva da je za ulazak stranog državljana u zemlju poželjno najprije e-mailom kontaktirati graničnu policiju, ako osoba želi biti sigurna da joj na granici nekim slučajem neće zabraniti ulazak u Hrvatsku. U Komori ističu da su njihovi članovi spremni pomoći svojim klijentima u tome.

– Doktori dentalne medicine spremni su pomoći strancima u prikupljanju potrebne dokumentacije vezane uz ulazak u Hrvatsku u svrhu pružanja dentalne skrbi. No, detalje oko prelaska granice, kao i zemalja u tranzitu, potrebno je još detaljnije razraditi te svakako omogućiti što jednostavniji postupak ulaska u zemlju, što sukladno EU direktivama osigurava slobodnu migraciju državljana članica EU, kao i državljana ostalih zemalja, poručuje Pezo.

Epidemija koronavirusa ljude je naučila oprezu, a pitanje je koliko će se Talijani uopće upuštati u odlaske zubaru u drugu zemlju u okolnostima pandemije koja je još uvijek aktualna, doduše u bitno manjim razmjerima nego prije mjesec-dva. Oprez bi, kao što će to biti i u ukupnom turizmu, mogao bitno smanjiti dolaske stranaca u Hrvatsku. U Komori dentalne medicine svjesni su tog problema, no ipak vjeruju da interes stranih klijenata neće izostati.

– U ovom trenutku je potrebno stvoriti preduvjete za ponovnu migraciju pacijenata, kako hrvatskih tako i stranih državljana. Zemlje Europske unije oprezno povlače zaštitne mjere koje će ponovno potaknuti interes inozemnih klijenata, budući da je Hrvatska interesantna destinacija, a same usluge dentalne medicine su na izuzetno visokoj razini kvalitete, što su strani pacijenti prepoznali, kaže Pezo.

​Ogromni gubici

​Komora je, dodaje, izradila strukovne smjernice za rad u punom opsegu u vrijeme još uvijek trajanja pandemije koronavirusa, čime je zagarantirana i maksimalna zaštita svih pacijenata.
U posljednja je dva mjeseca koronaepidemije Komora kontinuirano surađivala s Kriznim stožerom pri Ministarstvu zdravstva, te je kao strukovna organizacija doktora dentalne medicine, dentalnih tehničara i dentalnih asistenata, ukazivala na strukovne smjernice temeljene na znanstvenim spoznajama i iskustvima u svakodnevnoj praksi dentalnih ordinacija. »Sve odluke Kriznog stožera provodile su se na razini županija, gdje je u samo nekoliko slučajeva organizacija rada dentalne medicine bila specifična. Komora je, nastojeći pomoći svojim članovima, pismeno dala svoje sugestije, koje su prihvaćene od strane tih županija«, ističu.

Gubici u zdravstvenom turizmu ogromni su, kao i u ostalim dijelovima gospodarstva. U dentalnom turizmu, kažu u Komori, pad prometa kreće se sve do 100 posto. Mjere gospodarske pomoći koje je donijela Vlada, a odnose se i na dentalnu medicinu, donekle će, kažu, ublažiti financijske poteškoće u kojima su se našli doktori dentalne medicine i dentalni tehničari, no nadaju se da će uskoro doći do gospodarskog rasta u njihovoj djelatnosti.

– Gubici u dentalnom turizmu su 100 posto, radi čega Komora intenzivno surađuje s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom turizma na reaktivaciji dentalnog turizma, jer bi upravo zdravstveni turizam, zbog svojih prednosti, mogao biti poluga oporavka turističke djelatnosti u Hrvatskoj, smatra Pezo. Prednosti zdravstvenog turizma vezani su uz činjenicu da ne postoji sezonalnost, dakle riječ je o turizmu koji je aktualan kroz čitavu godinu, pacijenti su vezani uz jedno mjesto, odnosno uz zdravstvenu ustanovu u koju dolaze, mogu se držati pod zdravstvenim nadzorom, a posebna prednost je što su zdravstveni djelatnici koji pružaju zdravstvene usluge raspolažu sa stručnim znanjima i odgovarajućom educiranošću te mogu na odgovarajući način voditi brigu o svim potrebnim zaštitnim mjerama, poručuju iz Komore dentalne medicine.

Estetska kirurgija

U nešto povoljnijoj je poziciji estetska kirurgija, koja u bitno manjoj mjeri ovisi o inozemnim klijentima. U Centru za estetsku kirurgiju Zorana Žgaljardića strani pacijenti čine samo 20 do 30 posto ukupne klijentele. Unatoč tome, nadaju se čim bržem povratku »na staro« kako bi mogli raditi punim kapacitetom.

– Ima interesenata kojima su otkazane operacije prošli i pretprošli mjesec, a sad se javljaju da bi zakazali novi termin, kaže Žgaljardić, koji nije baš uvjeren u to da će se otvaranjem granica stvari na brzinu normalizirati, a stranci pohitati u naše klinike.

– Ljudi nemaju strah ako su stvari regulirane. Ako smo otvorili granice, stranac koji želi doći u našu kliniku će dobiti pozivno pismo za operaciju, a onda će ostalo rješavati u svojoj zemlji, objašnjava ovaj estetski kirurg.

Smatra da povratak klijenata iz susjednih zemalja neće ići tako brzo.

– Ljudi će još jedno vrijeme biti prestrašeni jer stvari nisu jasne do kraja. Svatko od nas u takvoj situaciji će imati neke prioritete i sigurnost staviti na prvo mjesto, a nešto će odložiti za kasnije, smatra.

No, sigurnosni razlozi po njegovom mišljenju ne bi trebali biti preprekom da se netko odluči na estetski zahvat, bez straha od zaraze.

– Ako imate čovjeka koji je zdrav i ako se drži uputa, minimalne su šanse da se nešto desi. Naš klijent, ako dolazi iz inozemstva, ulazi u auto, prelazi granicu, operira se, vraća se kući. To je zatvorena priča, mogućnost zaraze svedena je na minimum. Ali ljudi moraju biti svjesni da se moraju paziti, ističe. Primijetio je, kaže, da su se ljudi kod nas prilično oslobodili, opustili, ponašaju se kao da nije epidemija. Time nije baš zadovoljan, jer rizik od povratka virusa uvijek postoji.

– Neki ljudi se opuste i misle da to baš nije tako, ali ipak jeste, što god mislili o tome. Neki od nas misle da je glupo nositi masku, ali ja kao doktor mislim da nije, dok se ne nađe cjepivo ili lijek. Svatko treba misliti za sebe i poduzeti najstrože mjere, to je jedino inteligentno u ovoj situaciji, ističe Žgaljardić.

Rad uz oprez

U njegovoj klinici primjenjuju sve propisane mjere zaštite, od dezinfekcije do maski i vizira. Viziri se koriste kod operativnih zahvata, osobito anesteziolog kod intubacije, dok on kao liječnik na pregledu nosi samo masku.

– Polazimo od pretpostavke da radimo sa zdravom osobom. Mogli bismo i testirati naše pacijente, ali realno se on može zaraziti nekoliko sati kasnije. Testiranje je relativni dokaz da je čovjek zdrav, tumači Žgaljardić. U konačnici, dodaje, pacijent može biti i bolestan, no ne mora nikome prenijeti bolest ako su svi propisno zaštićeni.

Iako je estetska kirurgija grana zdravstvenog turizma koja bi potencijalno mogla stradati više od drugih, jer se ne čini prioritetnom, naš sugovornik tvrdi da se to ne može tako gledati, te da je pitanje estetskog zahvata i njegove hitnoće vrlo individualno.

– To što je nekome nagradnja, drugome je prioritet. Neki ljudi neće nikad doći kod mene, mislit će da je to glupo, a drugi hoće. Tjelesni nedostatak nije nadgradnja, on čini osobnu depresivnom, nosi sobom drug problematiku. To što je nešto vezano uz ljepotu, ne znači da nema podlogu zdravlja. Ne radi se, naravno, o karcinomu, ali ima još puno sličnih zahvata na tijelu koji se ne moraju raditi, a ljudima su važni, ilustrira Žgaljardić te najavljuje da u obnovu svoje djelatnosti ide laganim tempom i s mnogo opreza.
– Ovu godinu svi mi nastojimo preživjeti, preplivati, a pritom živimo u optimizmu, zaključuje.