ZAGREB – Hrvatski zdravstveni sustav izgubit će do lipnja 2025. godine gotovo 2.700 liječnika, što zbog odlaska u mirovinu, što zbog iseljavanja, procjena je Hrvatske liječničke komore (HLK) utemeljena na podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, interaktivne baze podataka koju je HLK jučer predstavio javnosti.

Atlas prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o liječništvu te je najopsežnija i najkompleksnija takva baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj.

U mirovinu do lipnja 2025. odlazi 15 posto liječnika, ili njih 2.255. Iseljavanjem bi Hrvatska, računaju u Komori, u istom roku mogla ostati bez još 420 liječnika koji već danas rade, ne računajući buduće liječnike. Ukupni broj liječnika u lipnju ove godine iznosi 15.294 liječnika, a velika većina, njih 14.094, radi u javnom zdravstvu.

Potrebe rastu

Produkcija mladih liječnika ne može nadomjestiti taj manjak, pokazuju procjene Digitalnog atlasa o ulasku novih liječnika u sustav u sljedećim godinama. Od 2015. prosječno je u sustav godišnje ulazilo 488 novih liječnika, a ako se isti trend nastavi, do sredine 2025. može se očekivati ulazak nešto više od 2.400 novih liječnika u zdravstveni sustav.

– Donositelji odluka o zdravstvu moraju voditi brigu o ovim trendovima. Zbog duljine školovanja i specijalističkog usavršavanja, u zdravstvu kadrovske potrebe treba planirati za razdoblje od 10 do 15 godina. Preduvjet takvom strateškom upravljanju detaljni su demografski podaci o liječnicima, a Digitalni atlas trebao bi biti referentna točka za nositelje zdravstvenih politika u planiranju ljudskih resursa, poručio je Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a.

Rast broja liječnika kontinuiran je u Europi već desetljećima, a trend prati i Hrvatska. Lani smo imali više od 800.000 stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su da će ih 2030. godine biti skoro milijun. Potrebe za liječnicima rastu i zbog sve veće složenosti i opsega zdravstvenih usluga, a dodatan je problem preopterećenost liječnika, velik broj prekovremenih sati i neuređen sustav, upzoravaju iz Komore.

Od ulaska Hrvatske u EU, našu zemlju su napustila 874 liječnika, a sada ih odlazi u prosjeku 125 godišnje. Pritom se događa eksponencijalni rast odlazaka najmlađih liječnika, odmah nakon diplome. Kadrovski nam je najugroženija primarna zdravstvena zaštita, u kojoj već sada nedostaju 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa.

Kako su liječnici u primarnoj zaštiti u prosjeku stariji od bolničkih kolega za četiri do šest godina, i da interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik, pitanje je koliko je taj dio sustava još održiv, ističu u HLK-u.

Veliki pritisak

– Prosječno obiteljski liječnik ima 1.643 pacijenta, ginekolog 6.643 pacijentice, dok pedijatar ima 1.416 djece. Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati lako je zaključiti kako obiteljski liječnik u Hrvatskoj ima prosječno tek jedan sat za svakog pacijenta godišnje, dok je kod ginekologa ta brojka puno lošija i iznosi samo 15 minuta za svaku pacijenticu godišnje.

Pedijatri pak za svako dijete godišnje mogu prosječno odvojiti tek sat i 15 minuta, računa Ivan Raguž, član Izvršnog odbora HLK-a, voditelj projekta Digitalnog atlasa.

Istodobno, preopterećenost primarne zdravstvene zaštite povećava pritisak prema bolnicama koji se prelijeva na bolničke specijaliste. Upravo su oni jedina kategorija koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno otežava situaciju, upozorava Raguž. Naime, u odnosu na podatke iz 2017. godine, hrvatske bolnice danas zapošljavaju manje specijalista.