Na Trgovačkom sudu u Zagrebu, na kojem se vode dvije trećine svih trgovačkih predmeta u Hrvatskoj, kažu da je zbog štrajka službenika i namještenika u pravosuđu “poslovanje suda onemogućeno te je vjerojatno oštećeno više tisuća poslovnih subjekata”, piše u srijedu Jutarnji list.

“Šteta će se po pitanju visine naknadno utvrditi, ali je sve osim nastavka normalnog poslovanja sudova neodrživo. Ustavno pravo stranaka na primjenu prava u konkretnom slučaju od strane neovisnog suda je ugroženo. Konkurentnost RH je sa svakim satom trajanja štrajka manja”, ističe se u odgovoru Jutarnjem listu Trgovačkog suda u Zagrebu s kojega upozoravaju da štrajk koji je ušao u osmi tjedan onemogućava redovno poslovanje suda.

Konkretne iznose štete koje trpe građani i gospodarstvo zbog paralize sudova zasad nitko ne može procjenjivati, ali u lipnju je na zagrebačkom Trgovačkom sudu riješeno otprilike 5000 predmeta manje od lanjskog prosjeka u istom mjesecu. Pritom su provedeni, u najvećem dijelu, hitni postupci u kojima nastaje izravna ili neizravna šteta za konkretne stranke, državni proračun i društvo u cjelini.

Upisi u sudski registar zbog štrajka sudskih službenika praktično su nemogući. “Predmeti sudskog registra vode se u informatičkom programu IN 2 koji ne omogućava automatsku dodjelu spisa sucima. Službenici obrađuju predmete u pripremi i bez njihovog nužnog postupanja nije moguće pristupiti odlučivanju. Nespojiv je zakoniti štrajk i redovito poslovanje”, kažu na sudu na kojemu su do 14. srpnja svi službenici i namještenici, njih 300-tinjak, sudjelovali u štrajku.

“Sve djelatnike suda i stranke se poziva na dostojanstvo i mirne reakcije, no postoji opravdana zabrinutost zbog moguće pojave težih neželjenih incidenata”, kažu, među ostalim, i napominju da ih “u ovom trenutku zabrinjava kontinuirani porast stresa u svim oblicima komunikacije sa strankama”.

Broj tvrtki koje trpe izravnu štetu i njeni iznosi su nezamislivi. Postavlja se pitanje tko će na kraju njima i svim drugima odgovarati za štetu, a iz razgovora s više sudaca proizlazi da će odgovarati država, odnosno proračun. Kažu da je štrajk zakonit, a da je država odgovorna za redovno funkcioniranje sudbene vlasti. No, neki pravnici ne isključuju da bi se država mogla izvući od odgovornosti ako dokaže da bi udovoljavanje zahtjevima sindikata izazvalo poremećaj u funkcioniranju vlasti, odnosno da im proračun nije mogao udovoljiti, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.