RIJEKA  Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić  je najnovije međunarodno izdanje obveznice ocijenio uspješnim, no i poručio da je evidentno da je vrijeme »jeftinog« novca, odnosno povijesno niskih referentnih kamatnih stopa, došlo svome kraju.

Ministarstvo financija u srijedu je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura, dospijeća 2032. godine, uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 2,875 posto i ostvareni prinos 2,975 posto.

Odgovarajući na pitanja novinara poslije sjednice Vlade, Marić je rekao da su financijska tržišta posljednjih tjedana snažno reagirala na rusku agresiju na Ukrajinu, kao i sveprisutne inflatorne pritiske, a tu su i spekulacije oko najavljenih povećanja referentnih kamatnih stopa u SAD-u.

Neizvjesna tržišta

– To je naša realnost, o čemu sam govorio i prije nekog vremena, kad smo najavljivali ovo izdanje. Nažalost, okolnosti i vrijeme tog »jeftinog« novca, odnosno povijesno niskih referentnih kamatnih stopa, evidentno je došlo svome kraju, izjavio je Marić.

Podsjetio je da se država proteklih godina, zahvaljujući i poboljšanju kreditnog rejtinga, uspijevala sve povoljnije zaduživati, što su osjećali i poduzetnici i građani, a »takvo pravilo vrijedi i u suprotnom smjeru«.

Pojasnio je da se, s obzirom na sve okolnosti i visoku razinu neizvjesnosti na tržištima, teško moglo pretpostavljati da bi idući tjedni mogli donijeti bolju situaciju, tako je naposljetku jučer odlučeno da se izda obveznica.

– Jučer su se tržišta solidno otvorila i jednostavno smo rekli da idemo u »egzekuciju«. Ona je doslovno bila u nekoliko sati, izjavio je Marić, dodajući da je zadovoljan interesom europskih i američkih investitora.

Naposljetku se došlo do iskaza interesa od oko tri milijarde eura.

– Tada smo odlučili »povući crtu« i upisati upravo onoliko koliko smo originalno i tražili, a to je 1,25 milijardi eura, koji nam dospijevaju 27. svibnja, a kompletan iznos će se isključivo koristiti za refinanciranje te postojeće obveznice, pojasnio je ministar financija.

Iako je u odnosu na prošlu godinu prisutno značajno povećanje prinosa i kamata, to je i dalje za jedan postotni bod niže u odnosu na postojeću obveznicu, dakle onu koja se refinancira.

– Jedan postotni bod uštede, lako je izračunati, dakle 12,5 milijuna eura godišnje, što nije zanemarivo, istaknuo je Marić.

I Europska središnja banka na svojoj je jučerašnjoj sjednici najavila da otkup obveznica, odnosno tiskanje novca, prestaje već na ljeto, što otvara prostor za rast kamata u drugoj polovici godine. ECB naglašava da je inflacija u eurozoni znatno porasla, te očekuje da će ostati visoka i u sljedećim mjesecima, uglavnom zbog naglog rasta troškova energije. Plan obustave programa poticaja u trećem kvartalu već je ranije bio najavljen, odnosno ECB ga nije dodatno zaoštrio, ali je ipak dodatno naglasio prilagodljivost i spremnost da to u bilo kom trenutku promijeni. Tržišta to tumače kao signal mogućeg ranijeg porasta kamatnjaka, bez obzira što je ECB u izjavama oprezan.

Rast kamata

Nakon obustave otkupa obveznica, ECB će početi povećavati ključne kamatne stope, ali ne precizira točno u kojem roku. No, kako je istaknuto, tržišta očekuju da će to biti ubrzo po toj obustavi, koja će uslijediti tijekom ljeta. To bi značilo da bi kamate mogle početi rasti već na jesen, pri čemu dio analitičara za eurozonu predviđa njihov rast i do 1 posto do kraja godine. Neki su očekivali da će ECB otkup obveznica ukinuti odmah, jer u zatezanju monetarne politike ionako već dobrano kasni u odnosu na američki Fed ili primjerice Bank of England, koji su ključne stope podigli i dodatno će ih dizati. ECB je, međutim, neko vrijeme tvrdio da je ova inflacija prolazna, ne obazirući se previše na rast cijena koje su međutim sada u eurozoni skočile iznad 8 posto, s tendencijom daljnjeg rasta, uslijed cijele ove situacije. Sve je više onih koji misle da se više ne može »zabijati glavu u pijesak«.

Ipak, opreznim stavom, ECB pokazuje da je svjestan i usporavanja rasta, odnosno praktički stagnacije u eurozoni koja se vrlo lako može »pretvoriti« u recesiju, a sve to središnju banku stavlja u procijep što da čini. Dio članica eurozone, a takav stav prevladava u Njemačkoj, misli da se kamate već odavno trebalo početi dizati, jer prijeti još veća inflacija koja nanosi štetu gospodarstvu. Kada jednom ECB krene s dizanjem ključnih kamata, koje je jučer ostavila na istim razinama (pri čemu je jedna od njih i dalje negativna), automatski će poskupjeti i krediti za građane i tvrtke, podići se varijabilne kamate na postojeće kredite, te sve kamate na novoodobrene. Države pak koje izdaju obveznice, uključujući i Hrvatsku, već plaćaju više: prinosi na državne obveznice rastu, proračuni su sve opterećeniji vraćanjem dugova, i na to treba računati i na razini kućanstava.