ZAGREB Svečanošću zatvaranja projekta i prigodnom stručnom konferencijom, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) je danas u Zagrebu službeno obilježio završetak projekta AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, čime su nakon šest godina ustrajnog rada na unapređenju državne mreže, stvoreni uvjeti za efikasniju kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. 

“Velika modernizacija DHMZ-a bliži se svom kraju i s ponosom možemo predstaviti rezultate projekata koje provodimo. Projektima AIRQ, METMONIC i VEPAR uvodimo najnovije tehnologije i metode rada kako bismo još bolje i učinkovitije zaštitili živote, zdravlje i sigurnost naših građana, pružili snažnu potporu gospodarskom razvoju i očuvanju ekosustava, te osigurali i ubrzali put Hrvatskoj prema nultoj stopi onečišćenja i klimatskoj neutralnosti”, poručila je u svom uvodnom obraćanju glavna ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Branka Ivančan-Picek.

Branka Ivančan Picek

Istaknula je kako rezultati projekta AIRQ donose unaprjeđenje procjene stanja kvalitete zraka, stvaraju čvrstu osnovu za izradu projekcija i akcijskih planova, osiguravaju bolje razumijevanje izvora onečišćenja, ali i implementaciju odgovarajućih mjera zaštite i poboljšanja kvalitete zraka. “Ovo nije samo korak prema zdravijem i čišćem zraku danas, nego i naš doprinos očuvanju okoliša i boljoj kvaliteti života budućih generacija. Zahvaljujem kolegama koji su radili na projektu i svim našim partnerima. Suradnjom na projektima poput AIRQ-a zajedno gradimo bolju budućnost za Hrvatsku”, zaključila je Ivančan-Picek. 

Projektom je uspostavljen cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka u Hrvatskoj u svrhu zadovoljenja europskih i nacionalnih kriterija o očuvanju zdravlja ljudi i okoliša. “Ovaj projekt značajan je, ne samo zbog jačanja kapaciteta DHMZ-a i IMI-ja, već i za sve stanovnike Hrvatske jer je povećan udio stanovništva obuhvaćenog podacima o kvaliteti zraka upravo u trenutku kada je evidentno da je onečišćeni zrak okolišni čimbenik koji predstavlja najveći rizik po ljudsko zdravlje u Europi“, naglasila je u uvodnom dijelu konferencije dr. sc. Irena Brčić Karačonji, zamjenica ravnateljice IMI-ja.

Na svečanom predstavljanju postignutih rezultata projekta sudjelovali su i dr. sc. Branka Pivčević-Novak, izaslanica ministra gospodarstva i održivog razvoja i v.d. ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti te dr. sc. Hrvoje Meštrić, izaslanik ministra znanosti i obrazovanja i ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju. U svojim obraćanjima istaknuli su značaj rezultata projekta AIRQ  za prilagodbu Hrvatske klimatskim promjenama i postizanju klimatske neutralnosti, kao i važnosti kvalitetnih podataka o kvaliteti zraka koji će znanstvenoj zajednici omogućiti bolje razumijevanje stanja okoliša, praćenje promjene tijekom vremena i njihovog utjecaja na kvalitetu života. 

“Rezultati projekta AIRQ, uz značajan doprinos unaprjeđenju kvalitete zraka u Hrvatskoj, stvaraju i nove prilike u obrazovanju i znanosti. Podaci općenito, a posebno podaci o kvaliteti zraka, više su od statističkih brojeva. Danas su oni novi prirodni i znanstveni resurs, temelj na kojem gradimo bolju budućnost”, rekao je dr. sc. Hrvoje  Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju.

“Ministarstvo intenzivno radi na zelenoj tranziciji jer se želimo aktivno uključiti u rješavanje globalne klimatske krize, krize onečišćenja i krize bioraznolikosti. Samo brzim, pametnim i sustavnim djelovanjem može se poboljšati stanje okoliša i kvaliteta zraka. Pri tome je naročito važno da sva ulaganja poštuju načelo „ne nanošenja bitne štete“ okolišnim ciljevima, pa tako i ciljevima kvalitete zraka. U Hrvatskoj je uspostavljena dobra suradnja tijela različitih specijalnosti na osiguranju kvalitete zraka. To pokazuje i projekt AIRQ koji je preduvjet da se na temelju pouzdanih podataka mogu donositi informirane odluke važne za građane i gospodarstvo”, zaključila je dr. sc. Branka Pivčević-Novak, v.d. ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti.

Nakon promotivnog videa o projektu AIRQ, voditeljica projekta i načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, Jadranka Škevin-Sović, predstavila je njegove ključne komponente i postignuća. Financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), ukupne vrijednosti 16.606.742,32 EUR, projektom AIRQ izgrađene su ili modernizirane ukupno 24 postaje za trajno praćenje kvalitete zraka diljem Hrvatske, čiji su podaci građanima dostupni u realnom vremenu na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Modernizirana je oprema kemijskog i umjernog laboratorija DHMZ-a, kao i oprema kemijskog laboratorija IMI-ja instrumentima potrebnima za analizu uzoraka oborine, lebdećih čestica i zraka te za osiguranje sljedivosti i kvalitete mjerenja.  AIRQ je nadogradio računalnu infrastrukturu DHMZ-a zbog povećanja kapaciteta, sigurnosti i pouzdanosti te osiguranja daljnjeg nesmetanog funkcioniranja državne mreže za praćenje kvalitete zraka, kao i ostalih moderniziranih i proširenih infrastrukturnih mreža DHMZ-a, meteorološke i hidrološke.

Jadranka Škevin Sović

“Projekt AIRQ je, također, unaprijedio model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari na onim područjima Hrvatske koja nemaju mjernih postaja. Time je osigurana 100 % pokrivenost stanovništva u urbanim sredinama relevantnim podacima o kvaliteti zraka. A upravo u gradovima, gradskim i prigradskim naseljima najčešće i dolazi do prekoračenja graničnih i ciljnih vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari”, naglasila je Jadranka Škevin-Sović.  

Sve navedeno u narednom će razdoblju osigurati više informacija o kvaliteti zraka pomoću kojih će se moći odrediti utjecaj pojedinog izvora onečišćenja na kvalitetu zraka kao i donositi potrebne odluke i mjere  za kvalitetniji i zdraviji život svih nas. 

Konferencija je zaključena panel raspravom na temu “AIRQ&A: Kvaliteta zraka, inovacije i zdravlje ljudi”, koju je moderirao Darijo Brzoja, voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i primjenu DHMZ-a i zamjenik voditeljice projekta AIRQ, a na kojoj su sudjelovali dr. sc. Gordana Pehnec, koordinatorica projekta AIRQ od strane IMI-ja, dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a i klimatolog te dr. sc. Branka Pivčević-Novak, v.d. ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti. 

Sudionici panela istaknuli su različite aspekte problema vezanih uz kvalitetu zraka, važnost mjerenja i praćenja kvalitete zraka u izradi učinkovitih akcijskih planova i strategija, ulogu tehnoloških inovacija i politika na nacionalnoj i europskoj razini za unaprjeđenje kvalitete zraka, te očuvanje zdravlja pojedinca i zajednica. Naglasak je stavljen na važnost suradnje između različitih sektora, uključujući Vladu, gospodarski sektor, znanstvenu zajednicu i građane, kako bi se ostvarila održiva budućnost s čišćim zrakom i boljim zdravstvenim ishodima. Panel je pružio platformu za razmjenu ideja i iskustava te dao poticaj daljnjem razvoju inovacija i aktivnosti usmjerenih prema poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti zdravlja ljudi i okoliša. Sudionici su se složili da je zajednički napor ključan za postizanje ovih ciljeva te da je vrijeme za odlučne korake prema čišćem zraku i održivoj  budućnosti.

Projektom „AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka“ uspostavlja se cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka u Hrvatskoj u svrhu zadovoljenja europskih i nacionalnih kriterija o očuvanju zdravlja ljudi i okoliša. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj ((% %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (15 %), a njegova ukupna vrijednost iznosi 16.606.742,32 EUR.