Započela je i 2024., a proces četvorici hrvatskih pilota optuženih za ratni zločin, koji je na Višem sudu u Beogradu trebao krenuti još krajem 2022., nije se pomaknuo s mrtve točke. Sud u Srbiji cijelu je 2023. utvrđivao je li Vladimiru Mikcu, Zdenku Radulju, Željku Jeleniću i Danijelu Boroviću, koji žive u Hrvatskoj, uručen poziv za ročište. Premda je već u rujnu 2022. hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave objavilo da je, putem srbijanskog Ministarstva pravde, zaprimilo zamolnicu Višeg suda u Beogradu – posebno odjeljenje za ratne zločine te da neće po njoj postupiti. Bio je to očekivan potez jer Vlada Andreja Plenkovića ne priznaje optužnicu protiv četvorice pilota za raketiranje srpske izbjegličke kolone iz Krajine na području BiH 7. i 8. kolovoza 1995., prilikom čega je poginulo 13 civila, među njima i djeca.

Sudski postupak

Budući da Hrvatska ne priznaje optužnicu potvrđenu u lipnju 2022., logičan je slijed da njezine vlasti odbijaju predati sudske pozive ljudima koji se u njoj terete po zapovjednoj odgovornosti. Ono što, međutim, nije jasno je zašto se Mikcu, Radulju, Jeleniću i Boroviću u Srbiji ne sudi u odsutnosti. Izvanraspravno vijeće beogradskog Višeg suda je 8. veljače odbacilo takav prijedlog Tužiteljstva za ratne zločine, s neobičnim obrazloženjem da ne raspolaže podatkom je li hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave postupilo sukladno spomenutoj zamolnici, a od tada je ovo suđenje praktično zamrznuto. Mikčev odvjetnik po službenoj dužnosti Aleksandar Olenik u proteklom je razdoblju više puta javno iznosio procjenu da je odugovlačenje procesa posljedica zatopljavanja političkih odnosa između Srbije i Hrvatske. U kolovozu prošle godine je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić posjetio lokaciju na Petrovačkoj cesti, jedno od dva mjesta napada za koje su optuženi pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i na osnovu njegovih izjava moglo se pomisliti da najesen sigurno počinje suđenje u odsutnosti. Hvalio je, naime, tužiteljstvo da je »napravilo odličan posao« i da je optužnicom protiv Mikca, Radulja, Jelenića i Borovića »poslana poruka da dječja smrt ne smije ostati nekažnjena«. No, ni nakon toga nije došlo do bilo kakvog napretka u ovom sudskom postupku.

Kada smo u svibnju razgovarali s Dušanom Bratićem, pravnim zastupnikom žrtava, koji je u 2018. podigao kaznenu prijavu koja je kasnije rezultirala optužnicom, on je bio vrlo optimističan, nimalo zabrinut zbog sporosti Višeg suda u Beogradu. Bratić je još uvijek uvjeren da će ovo suđenje na koncu ipak biti održano, a jučer nam je ispričao svoju teoriju zašto tijekom 2023. nije bilo pomaka. On taj predmet povezuje s optužnicom protiv šestero nekadašnjih časnika JNA, na čelu s generalom Ljubomirom Bajićem, protiv kojih je u prosincu 2022. potvrđena optužnica Državnog odvjetništva za zračni napad na Banske dvore 7. listopada 1991. Bratić je odvjetnik svih optuženih, za koje DORH traži suđenje u odsutnosti, a sredinom rujna je odgođeno prvo ročište jer nije utvrđeno jesu li Bajić i ostali primili poziv putem instituta međunarodne pravne pomoći. Sličnosti između dva sudska postupka nesumnjivo postoje, a Bratić tvrdi da posjeduje pouzdane informacije da ih hrvatske vlasti promatraju u paketu i da je to dovelo do zastoja u oba.

Ne gubi nadu

– Budući da sam ja zaslužan što je uopće podignuta optužnica protiv hrvatskih pilota, normalno da znam sve činjenice o ovom predmetu. Istina je sljedeća, vlasti u Hrvatskoj, Vlada, ministar pravosuđa, predsjednik Republike, komuniciraju s vlastima u Srbiji i traže od njih da se ne sudi pilotima, a zauzvrat nude obustavu postupka za Banske dvore. Neupitan je dokaz to što je ročište Bajiću i drugima u Zagrebu na Županijskom sudu odgođeno iz istog razloga kao i hrvatskim pilotima u Beogradu. Nema odluke o suđenju Bajiću u odsutnosti jer kao nije poznato je li mu uručen poziv. Objektivno, stekli su se svi uvjeti da se njemu i ostalima sudi u odsutnosti, jer nisu dostupni, ali, eto, mjesecima se to ne događa. Riječ je, znači, o trgovini koju nude iz Zagreba. Pritom ne mislim da je nelegitimno to što Hrvati rade u želji da u potpunosti zaštite ljude koje smatraju ratnim herojima, ali nezakonito je natjeran Županijski sud da ne započne suđenje u odsutnosti, rekao nam je odvjetnik Bratić.

On svejedno ne gubi nadu da će suđenja u Beogradu kad-tad biti.

– Ako bi u Zagrebu krenulo suđenje našima, Beogradu bi teško bilo i dalje stopirati suđenje hrvatskim pilotima. Ali, siguran sam da srbijanske vlasti, čak i da dođu neke prozapadne, pronatoovske političke snage, neće prihvatiti ovakvu trgovinu. Nema više povratka. Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo na nekoliko požurnica zamolnice i bit će donijeta odluka o suđenju pilotima u odsutnosti jer Hrvatska ne želi uručiti poziv pilotima, zaključuje Bratić.