Manje od 10 posto počinitelja rodnog nasilja dobilo je bezuvjetnu zatvorsku kaznu, a kad zločin počine predstavnici vojske ili policije tretman prema njima mora bi stroži, a ne blaži, poručila je u ponedjeljak pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Manja kazna silovatelju jer je branitelj

Ljubičić je time reagirala na odluku Visokog kaznenog suda, kojom je smanjena kazna za silovanje bivšem HDZ-ovu načelniku općine Lasinja Željku Prigorcu jer je “prvostupanjski sud propustio olakotnim vrednovati njegovo sudioništvo u Domovinskom ratu, za što je i višestruko odlikovan”.

„Pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10 posto od ukupnog broja svih počinitelja rodno utemeljenog nasilja, svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama.

Razlog za ovakvu blagu penalnu politiku upravo je kroničan nedostatak edukacije sudaca i državnih odvjetnika te opći deficit društvene prevencije”, rekla je pravobraniteljica Hini.

Ako se nečije sudjelovanje u Domovinskom ratu uzima kao olakotna okolnost kada su u pitanju kaznena djela rodno utemeljenog i seksualnog nasilja prema ženama ili djeci, onda nismo svi jednaki pred zakonom, niti država ima nultu toleranciju prema takvoj vrsti nasilja, dodaje Ljubičić.

Lani zabilježen porast silovanja za 16 posto

„Hrvatska vojska i policija predstavnici su države, pa kada oni počine zločine tretman prema njima treba biti stroži, a ne blaži, jer time država ima priliku poslati najjasniju poruku cjelokupnom društvu o potpunoj neprihvatljivosti te vrste nasilja”, naglasila je.

Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani je zabilježen porast ukupnog broja kaznenih djela silovanja za 16 posto, pri čemu je u 52 posto slučajeva silovanje počinjeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba.

Presuda bivšem načelniku općine Lasinje nije jedina koja sadrži nelogičnosti vezane uz olakotne okolnosti, rekla je pravobraniteljica navodeći rezultate projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“, provedenog između 2017. i 2019.godine.

U sklopu projekta, koji se bavio ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama, analizirane su 1274 prekršajne i kaznene presude za nasilje prema ženama.

„Analiza tekstova tih presuda jasno je pokazala kako je odluka o visini kazne i dalje neka vrsta osobne impresije suca, jer nije moguće postaviti jasnu relaciju između navedenih olakotnih i otegotnih okolnosti te izrečene kazne”, kaže pravobraniteljica.

Zbog kompleksnosti kaznenih djela poput silovanja, treba uložiti pojačani napor u obrazlaganje izrečenih sankcija kako bi se počiniteljima objasnila neprihvatljivost njihova ponašanja, a žrtvi razjasnilo da nije odgovorna za proživljenu traumu, napominje Ljubičić.