Objavljeni su rezultati nove studije u magazinu Nature, u kojima stoji objašnjenje zašto su neki ljudi otporni na COVID-19 čak i ako žive s osobom koja je zaražena. Internacionalni tim znanstvenika se ustvari i dalje nada da će doći do konkretnog odgovora na ovo pitanje, a žele utvrditi radi li se možda o određenim genima koji bi se trebali proučavati kako bi se mogli razviti novi tretmani koji bi mogli pomoći u borbi protiv bolesti, piše Ordinacija, prilog Večernjeg lista.

Ta se grupa ljudi razlikuje od onih kojima se imunitet uspješno bori protiv virusa kada se zaraze ili onih koji dožive jako blage simptome ili su cijepljeni.

Ako se virus ne može spojiti sa stanicama i množiti se, imunološki sustav virus uopće neće niti primijetiti. Znanstvenici misle da se upravo to može događati kod ljudi otpornih na virus.

Želimo saznati tko su ti super ljudi koji su otporni i zašto su otporni, izjavio je dr. Don Vinh, specijalist za infektivne bolesti.

Vinh je stručnjak iz Kanade koji je okupio one koji su bili izloženi virusu, ali se nisu razboljeli i one čiji imunološki sustav ne pokazuje znakove prodora virusa.

Cilj je razviti tretmane

“Postoje osobe koje dođu u bolnicu bolesne i to s jakim simptoma ali u njihovom kućanstvu postoji osoba koja je sasvim dobro, koja se testirala i kod koje nisu primijećeni nikakvi znakovi infekcije“, dodaje te pojašnjava kako se to može reći nakon proučavanja antitijela i T stanica imunološkog sustava koji će otkriti je li se on ikada susreo s virusom.

Vinh je izjavio da je cilj ovog projekta razviti tretmane koji mogu ometati infekcije puno učinkovitije nego cjepivo, koje je sigurno odlično sredstvo za zaštitu ali se osobe koje su cijepljene i dalje mogu zaraziti i širiti virus.

Kada bismo mogli prekinuti taj inicijalni proces, proces infekcije, mogli bismo i saznati kako pandemiji stati na kraj, pojašnjava Vinh.

Kako je već okupio 1000 ljudi, plan je da se usporedi kontrolna grupa onih koji su bili izloženi infekciji kako bi se identificirali geni koji mogu prevenirati razvoj i množenje virusa. Jednom kada se te genetske varijacije utvrde, fokus će se prebaciti na proteine koje proizvode geni i pitanju nude li oni zaštitu od infekcije.

Zašto je ovo istraživanje važno?

Kroz cijelu povijest čovječanstva postoje primjeri ljudi koji su bili izloženi virusima poput malarije, HIV-a i norovirusa, ali se nikada nisu zarazili.

“U svim ovim infekcijama vidimo da postoje skupine ljudi koji su izloženi virusu, ali ostaju zdravi, a zatim su molekule koje su odgovorne za otpornost izolirane i neke su se koristile u terapijama lijekovima“, zaključuje znanstvenik.