ZAGREB – Domovinski rat danas se u javnom govoru spominje vjerojatno češće nego u drugoj polovici devedesetih. O vojno-redarstvenoj operaciji Oluja postignut je u Hrvatskoj konsenzus kao o malo čemu, njezinu opravdanost ne osporavaju ni oni koji upozoravaju na zločine protiv pripadnika srpske nacionalnosti tih dana početkom kolovoza 1995. Stoga bi očekivano bilo da središnja proslava Oluje privlači u Knin barem približno ljudi kao Kolona sjećanja u Vukovaru. To, međutim, već dugo nije slučaj. I u petak je stadion NK Dinare, unatoč ukidanju epidemioloških mjera koje su bile na snazi 2020. i 2021., bio poluprazan.

Očito je da postoji raskorak između sveprisutnosti u javnosti tema vezanih za Domovinski rat i spremnosti građana da sudjeluju u obilježavanju vojne akcije kojom je oslobođen velik dio državnog teritorija i srušena Krajina. Htjeli smo o tome jučer razgovarati i s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, zanimalo nas je razmišlja li možda o promjeni formata ove proslave, ali nije se javljao na mobitel.

Zadovoljena simbolika

Saborski zastupnik HDZ-a Ante Deur, bivši savjetnik za branitelje predsjednice Koline Grabar-Kitarović, ne smatra, pak, da je važno koliko 5. kolovoza ljudi doputuje u Knin.

– Tri ministarstva koja to organiziraju, hrvatskih branitelja, obrane i unutarnjih poslova, siguran sam da maksimalno sve odrade i to je u Kninu uvijek vrhunski napravljeno. Naravno da bih i ja htio da ljudi bude što više, ne samo kad su u pitanju okrugle obljetnice. Ali, problem je kako nekoga iz Slavonije ili drugih udaljenijih dijelova Hrvatske taj dan dovući u Knin. U konačnici ipak nije ni bitno hoće li na proslavu doći jedna, pet ili 20 tisuća ljudi. Ključno je da u Kninu bude državni vrh, koji svemu daje potrebnu simboliku, ocjenjuje Deur.

On ne podržava bilo kakve promjene ustaljenog kninskog protokola.

– Bilo bi to jako loše. Ovo što sada imamo je dobro. Mislim da je pogrešno postavljena teza da bi trebalo nešto učiniti kako bi odaziv bio veći. U Kninu je 5. kolovoza onaj tko može doći, nekad je ta brojka veća, nekad manja, a ponavljam, najviši državni dužnosnici su ti koji daju pečat cijelom događaju. Tu se simboliku ne smije prekinuti ni jedne godine, rekao nam je Deur.

Kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić član je nacionalne koordinacije koja odlučuje o programu i pravilima po kojima se odvija proslava. U petak na stadionu nije bilo ljudi koliko se očekivalo zato što je, tvrdi, tjedan dana ranije iznenadno izmijenjen režim ulaska.

Režim ulaska

– Ministar Medved nam je na prvom sastanku kazao da nikome neće trebati propusnice, da će na stadion moći ući svi koji će to željeti, što nije bio slučaj dok je trajala epidemija. No, onda je naknadno, na razini izvršnih tijela vlasti, određeno da će se, iz sigurnosnih razloga, svatko morati prethodno akreditirati da bi mogao na travnjak, a da će na tribine ulaz biti slobodan. Vjerujem da je to dovelo do toga da je stadion bio poluprazan, a istovremeno je u gradu bilo dosta ljudi. Bilo je branitelja koji, iz revolta, nisu htjeli ići na stadion premda su imali propusnicu, ističe Ćaćić.

Za njega posjećenost centralnog događaja nije kriterij prema kojem bi se trebalo ocjenjivati uspješnost proslave godišnjice Oluje.

– I da su na stadion pušteni svi koji su željeli ući, vjerujem da on ne bi bio pun. Ali, nama je isti dan navečer bio krcat središnji trg na kojem je koncert održala Doris Dragović. Bili smo oduševljeni. Kao i kada je 2015. Thompson imao veliki koncert na stadionu, između 70 i 100 tisuća ljudi ga je slušalo, zaključuje gradonačelnik, kojem nije presudno da 5. kolovoza mnoštvo dođe u Knin, već u jutarnjim satima, kako bi čuli govore presjednika Republike, premijera i predsjednika Sabora. Iz Ćaćićeve je perspektive ključno da tijekom dana u gradu bude živo, da, uostalom, lokalni poduzetnici nešto zarade.

Nekad i sad

U Vladi Zorana Milanovića razgovaralo se o načinu obilježavanja Oluje. Premijer Milanović tvrdio je da Knin nije u tom kontekstu naročito važan, pa je oružani mimohod 2015. organiziran u Zagrebu. Tadašnji ministar branitelja Predrag Matić prisjeća se da je bilo ideja i da se svake godine obljetnica Oluje obilježava u drugom mjestu, Karlovcu, Ogulinu, Petrinji…

– Bio sam, možda i naivno, protiv toga. Knin je, mislio sam, prije rata bio željezničko čvorište i imao je TVIK, bez čega je skoro ostao, pa ne bi bilo pošteno da se tom gradu oduzme još i proslavu Oluje, ispričao nam je Matić. Za vrijeme njegovog mandata je uvedena praksa da netko u Kninu govori i u ime branitelja, i to čovjek koga oni sami odaberu.

– Događale su se onda situacije da taj govornik oštro kritizira našu Vladu. Čak smo jednom i gradonačelnici Knina Josipi Rimac omogućili da govori, što je ona iskoristila za hvaljenje HDZ-a. Sada je jednostavno nezamislivo da bi onaj tko govori u ime branitelja rekao nešto negativno o HDZ-ovoj vladi. A što se tiče dolaska u Knin, to će se riješiti kad SDP bude na vlasti jer HDZ će opet autobusima dovoditi desetke tisuća ljudi. Sada za to nema potrebe, rekao nam je Matić. Europski zastupnik SDP-a misli i da bi trebalo razmotriti opciju da se u dosadašnjem obliku proslavljaju u Kninu samo okrugle obljetnice Oluje, a da ostalih godina to bude znatno skromnije.