ZAGREB – Jedna od poruka za koju je predsjednik Zoran Milanović dobio u Kninu pljesak, odnosila se na optužnice iz BiH protiv hrvatskih ratnih zapovjednika. Milanović je ustvrdio da Hrvatsku i proteklih tjedana i mjeseci iz susjedne države zasipaju optužnicama za »neka izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti« te da bi ih sve zapravo trebalo odbaciti.

– Hrvatska država, u ovom slučaju to je totalitet hrvatske države, ne samo Vlada, to su i drugi organi, tome jednostavno treba reći: Gospodo, taj film ne bute gledali. Tim ljudima se neće suditi u hrvatskoj državi, mi ćemo ih zaštititi po svaku cijenu, to su naši ratni zapovjednici, istaknuo je predsjednik Republike.

Zapovjedne ovlasti

Milanović, dakle, smatra da hrvatska pravosudna tijela, to su ti drugi organi, ne bi smjela postupati po optužnicama koje su, uvjeren je, neutemeljene. To dosad, međutim, nije bio slučaj.

Županijsko odvjetništvo u Splitu pokrenulo je u ožujku istragu protiv zapovjednika Prve brigade HVO-a Nedjeljka Obradovića, kojeg je Tužiteljstvo BiH optužilo za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području općina Stolac i Čapljina tijekom 1993. i 1994. godine.

Obradović ima i hrvatsko, i državljanstvo BiH, a u ratu je bio zapovjednik i 116. brigade HV-a i predsjednik Ivo Josipović odlikovao ga je zbog zasluga u obrani Metkovića. Županijsko Državno odvjetništvo priopćilo je prije pet mjeseci da je »nakon pribavljanja cjelokupne dokumentacije Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, donijelo rješenje o provođenju istrage« protiv Obradovića.

U BiH ga se sumnjiči da je »zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije BIH i druge zemlje te odvođenje zarobljenih civila i ratnih zarobljenika u logore Dretelj i Gabela«.

»Okrivljenik je, osnovano se sumnja, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne«, opis je kaznenog djela za koje je Obradović optužen. U pitanju je, znači, zapovjedna odgovornost o kojoj je Milanović i govorio u Kninu.

Istraga, naravno, može dovesti i do odbacivanja optužnice, što je ishod koji je predsjednik Republike sugerirao na proslavi 26. obljetnice Oluje.

Jandroković neizravan

Novinari su jučer o tome zatražili komentar predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, ali on je, nesvjesno ili namjerno, eskivirao izravan odgovor.

– U BiH postoje pokušaji da se Hrvate izgura iz pozicije konstitutivnog i jednakopravnog naroda. Različiti su načini na koje se to pokušava učiniti, a ustavna i moralna obaveza Hrvatske je da pomognemo Hrvatima u BiH. Ne tražimo ništa više od onog što im pripada, a to je da imaju ista prava kao Srbi i Bošnjaci, ne samo na papiru nego i u stvarnosti, izjavio je Jandroković.

Tužiteljstvo BiH je na Milanovićeve riječi reagiralo već u četvrtak. Priopćili su da nemaju praksu nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženih, ali da mogu potvrditi da su se njihove optužnice »odnosile na počinitelje ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva Bosne i Hercegovine, a veći dio odnosio se na dužnosnika vojske, policijskih struktura ili političke dužnosnike iz Republike Srpske«. U razdoblju od 2014. do 2020. protiv 612 osoba podigli su optužnice za kaznena djela ratnih zločina i teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava.