Analiza tržišta

Zašto cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu? Ovo su dva ključna razloga

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine



RIJEKA Analitičari Raiffeisen banke nedavno su objavili da i u ovoj godini očekuju nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, međutim, kažu, skromnijom dinamikom u odnosu na prethodne godine.


Tvrde da “revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, dok će i dalje povećana potražnja gurati cijene nekretnina u Zagrebu prema višim razinama”.


Rast cijena na obali određivat će, kažu, i trendovi u turizmu.




Isto tako, navode, “zadnji krug (sedmu godinu za redom) prijava za APN subvencionirane kredite provodila se tijekom ožujka, što je također jedan od čimbenika koji će cijene stambenih nekretnina gurati prema višim razinama u narednim mjesecima”.


– S druge strane, zaoštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa Europske središnje banke te posljedični rast kamata na stambene kredite mogao bi, s određenim vremenskim odmakom, utjecati na slabljenje potražnje za stambenim nekretninama.


Na usporavanje rasta cijena djelovat će i ekonomska neizvjesnost kroz pooštravanje uvjeta kreditiranja i pogoršanje percepcije investitora o stanju promatranog tržišta. U istom smjeru moglo bi djelovati i usmjeravanje sredstava u alternativne oblike ulaganja, čija atraktivnost raste i zbog povećanja kamatnih stopa, ističu RBA analitičari.


Na tržište nekretnina osvrnuli su se povodom objave podataka Državnog zavoda za statistiku o usporavanju rasta cijena nekretnina u prvom kvartalu ove godine, kada su dakle cijene nekretnina rasle po stopi od 14 posto, što je također snažan rast, ali ipak sporiji od skoka od 17,3 posto u zadnjem kvartalu prošle godine.


Te je podatke još prije iznio europski statistički ured, prema kojem dakle u Hrvatskoj i dalje najbrže rastu cijene nekretnina u odnosu na sve druge zemlje eurozone, ali i EU-a.


Prvi kvartal donio je tako rast cijena stambenih kvadrata od 14 posto, što je daleko više od prosjeka EU-a i eurozone, gdje je na kvartalnoj razini već prisutan pad.


Međutim, kako je razvidno, i kod nas godišnji rast usporava, a DZS je zabilježio i kvartalni pad, od doduše svega 0,3 posto, cijena nekretnina u Zagrebu.


– U Gradu Zagrebu zabilježen je skroman pad cijena od 0,3 posto na tromjesečnoj razini, prvi od trećeg tromjesečja 2020. S druge strane, rast cijena na godišnjoj razini usporio je s 22,5 posto na 14,7 posto. Na Jadranu su cijene na tromjesečnoj razini bile više za 3,6 posto, dok je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rast cijena iznosio 13,2 posto.


Uz rast od 5 posto na tromjesečnoj razini, u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je blago usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini, s 17,5 posto na 16,6 posto, opisuju RBA analitičari, dodajući da je trend godišnjeg rasta cijena stambenih nekretnina započet 2016., a snažnim dvoznamenkastim stopama rasta nastavio se i u 2023.


Kažu da je važno napomenuti da se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske, a tržište nekretnina karakterizira visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine.


Kažu i da je “uz još uvijek niske kamatne stope, opisanim kretanjima na tržištu stambenih nekretnina u određenoj mjeri svakako pridonijela još uvijek izražena nesklonost alternativnim oblicima ulaganja budući da se određeni dio nekretnina kupuje kao investicija”.


Ulaganje u nekretnine, napominju, također može poslužiti i kao prirodna zaštita od inflacije.