Od prvog siječnja počinje provedba Zakona o načinu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo, kolokvijalno nazvan zakon o zaštićenim najmoprimcima koji žive u stanovima koji su oduzeti vlasnicima.

Time se stanarima koji žive u takvim stanovima od Nove godine ukida status zaštićenog najmoprimca te će se morati iseliti iz takvih stanova, ali im je država zato osigurala ukupno pet mjera za rješavanje stambenog pitanja, s obzirom na to da u prijelaznom zaštićenom najmu, koji je ograničenog roka trajanja, zaštićeni najmoprimci postaju bivši najmoprimci i s vlasnicima stanova moraju dogovoriti jedno od ponuđenih rješenja. S druge strane, Vlada ovim zakonom nastoji obeštetiti vlasnike stanova kroz pravo na povrat imovine ili isplatu tržišne najamnine.

Pogrešne prijave

Iako je u Registar Ministarstva graditeljstva i državne imovine pristiglo ukupno 2.158 prijava, u udruzi vlasnika oduzetih stanova »Vlasništvo i posjed« procjenjuju da broj takvih stanova u konačnici neće biti veći od njihove procjene o 1.500 stanova, tim više što su i u resornom ministarstvu priznali da je između 25 i 30 posto prijava u Registar pogrešno, odnosno radi se o građanima na koje se zakon uopće ne odnosi jer žive u stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske ili u stanovima u tržišnom najmu.

Zakonom je predviđeno i pravo na naknadu zbog nepravične raspodjele socijalnog i financijskog tereta uzrokovanog reformom stambenog zakonodavstva iz 1996. godine na štetu vlasnika stanova, a predviđena je mogućnost nagodbe o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca uz minimalnu cijenu najma od 7,5 eura po »kvadratu«. Druga mjera je neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, a iznosi se kreću od 50 tisuća eura za samca koji živi u nekretnini koja nije u Zagrebu ili na obali, do gotovo 120 tisuća eura za peteročlanu obitelj koja stanuje u Zagrebu ili na moru.

Kao treća mjera ostavljena je mogućnost da zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana. Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, dok peta mjera predviđa mogućnost zamjene stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.

Dugo čekanje

Iako su najmoprimci najviše zainteresirani za treću mjeru, tj. preseljenje u državne stanove, u Ministarstvu graditeljstva napominju da je u tijeku provedba samo druge mjere – iseljenje iz stana uz isplatu, za što je najmoprimcima upućeno 69 ponuda za iseljenje. Dosad ih je na takav način iseljeno 15, a isto toliko će ih biti iseljeno, uz isplatu, do kraja godine.

U udruzi Vlasništvo i posjed, koja je iznimo zadovoljna dinamikom provedbe zakona, navode da su bivši zaštićeni najmoprimci ovakvim zakonskim rješenjem »osvojili jackpot« jer će doživotno stanovati u državnim novoizgrađenim ili novoadaptiranim stanovima po cijeni najma od dva eura po metru četvornom, što znači da bi za stan od 60 »kvadrata« najam bio samo 120 eura. Također, ako se odluče otkupiti stan, navode u udruzi, cijena »kvadrata« iznosit će im oko 1.150 eura s maksimalno 30 posto popusta na period od 20 godina bez kamata!

– Vjerujemo da više nema nikakvih zapreka da se 2025. godine konačno i ovaj komunistički zločin pošalje u ropotarnicu povijesti, kazao je Josip Hrastić iz udruge Vlasništvo i posjed.

– Nažalost, trebalo je čekati deset godina od presude Statileo i više od trideset godina od samostalnosti Republike Hrvatske da se problem riješi pa možemo samo zahvaliti nadležnom ministarstvu na iznimnom trudu koji je uložilo u izradu i provedbu ovog zakona, navodi Hrastić i podsjeća da je zakon prošao i ocjenu ustavnosti, odnosno da su odbačene dvije ustavne tužbe zaštićenih najmoprimaca.

Osamdeset godina državne pljačke

– Na naše veliko zadovoljstvo, zloglasni institut zaštićenog najmoprimstva od prvog siječnja iduće godine odlazi u povijest, a s njime i gotovo osam desetljeća duga praksa državne pljačke i diskriminacije prema vlasnicima koji će napokon stupiti u posjed svojih silom oduzetih stanova i kuća, kaže Josip Hrastić.