RIJEKA – Djelatnici javnih službi, prije svega zaposlenici školskog i znanstvenog sustava, još su krajem prošle godine počeli dobivati pravomoćne sudske presude u svoju korist i to na temelju tužbi kojima su potraživali isplatu duga nastalog zbog izostanka povećanja osnovice plaća od šest posto u 2016. godini, a do danas stiglo je više od 400 pravomoćnih presuda u korist zaposlenika javnih službi. Vjetar je to u leđa za novi val tužbi na kojima se upravo radi u sindikatima javnih službi, a potencijalno sudovi bi do kraja ove godine mogli biti zatrpani s čak 180 tisuća tužbi zaposlenika, ali i umirovljenika koji su u spornom periodu bili aktivni zaposlenici javnih službi.

Pilot-tužbe

U konačnici, ostane li sudska praksa ista te se nastavi niz presuda u korist zaposlenika, državni bi proračun trenutne sindikalne aktivnosti mogle stajati i do dvije ili čak i dvije i pol milijarde kuna. Potvrđujući takvu računicu, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić kaže da samo u školskom sustavu poslodavcima, odnosno državi, prijeti 9 tisuća tužbi koje se užurbano pripremaju jer s posljednjim danom ove godine počinje teći rok zastare.

Naime, još u 2016. godini Vlada je trebala povećati osnovicu plaće za šest posto, a riječ je o odgođenoj obvezi iz ranijih godina, točnije 2006. godine, jer obećanje je bilo da će se osnovica povećati nakon što rast BDP-a na međugodišnjoj razini dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja. To se dogodilo 2015., ali su tada Vlada i Državni zavod za statistiku tvrdili da rast BDP-a nije iznosio dva posto, nego su ga prvi put zaokružili na četiri decimale, pa je povećanje iznosilo 1,9998 posto. Tada je dio javnih službenika, među njima i djelatnici u školstvu i znanosti, pravdu odlučilo potražiti na sudu. Podignute su pilot-tužbe, a u ovoj godini one su mahom riješene u korist radnika te je postignut smisao »pilota« da se uspostavi sudska praksa i da se s većom sigurnošću uđe u masovne sporove. U školskim sindikatima, kaže Stipić, sada više dvojbi oko pokretanja masovnih sporova nema.

– Rok zastare za podizanje ovih tužbi je kraj 2021., a do sada je nekoliko različitih županijskih sudova donijelo pravomoćne presude u korist radnika, a nekima je država već isplatila dug. Sindikati javnih službi su pred sudovima diljem Hrvatske pokrenuli više stotina probnih tužbi. Iako je na općinskim sudovima bio manji broj presuda protiv radnika, odnosno u korist poslodavca, pravomoćnim presudama županijskih sudova sporovi su riješeni u korist radnika. Nakon završetka sudskog postupka radnicima je isplaćen dosuđeni iznos novca i plaćeni su troškovi postupka. Međutim, uvijek postoji izvjestan rizik prilikom vođenja sudskih sporova. Rizik proizlazi iz funkcioniranja pravosudnog sustava, dosadašnjih sindikalnih iskustava s podizanjem »masovnih« sudskih sporova te postojanja mogućnosti pritiska izvršne vlasti na sudsku. Bez obzira na dosadašnju praksu, moguće je da sudovi, pod pritiskom izvršne vlasti ili iz nekih drugih razloga, započnu presuđivati protiv radnika. Također, ukoliko se u jednom trenutku, a to može biti čak i nakon što pravomoćne presude budu realizirane, pokrene postupak revizije pred Vrhovnim sudom, te ako Vrhovni sud poništi ili preinači presude u korist radnika, uslijedit će postupak u kojem će se zahtijevati povrat novca koji je radnik primio kao i plaćanje nastalih sudskih troškova. Iz nama dostupnih presuda proistječe da se dosuđeni iznosi značajno razlikuju, te da to ovisi o visini radnikove plaće. Iznosi se kreću u rasponu od 4 do čak 12 tisuća kuna, a ta razlika proistječe iz visine plaće i broja dospjelih plaća kroz razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. godine, navodi Stipić.

Ušteda revizijom

Na te iznose, dodaje, treba dodati i potencijalnih 8 tisuća kuna troškova, što će u konačnici državni proračun opteretiti s nekoliko milijardi nepotrebnih troškova. U cijelu priču u travnju se umiješao i Vrhovni sud, što potvrđuje i dopis koji je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs početkom rujna poslao svim školama i visokim učilištima te institutima. U dopisu ministar poziva institucije da kontinuirano obavještavaju Ministarstvo o svim fazama sudskih postupaka koji se vode po tužbama radnika u postupcima pokrenutim prema poslodavcu radi isplate dodatka na plaću i uvećanja osnovice za 6 posto. Iz istog je dopisa vidljivo da je Vrhovni sud dozvolio reviziju presude Županijskog suda u Zagrebu koja je donesena u postupku pokrenutom po tužbi zaposlenice Hrvatskog geološkog instituta. Upravo bi revizija, smatra Stipić, mogla državnom proračunu uštedjeti milijarde kuna kada bi Vrhovni sud donio pravorijek u korist radnika tako da se postigne nagodba.

– Međutim, ono što je problematično je što Vrhovni sud nije stavio nikakav rok revizije, a rok zastare vrlo brzo počinje teći. Koliko imam informacije, većina sindikata javnih službi, posebno školskih, započela je već s intenzivnim pripremama tužbi, zaključuje Stipić.