Problem je što, da bi uveli informatiku, nešto drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Nema ni dovoljno nastavnika informatike, što znači da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u krizi takav je zahvat u školstvu teško očekivati, analizira Vedran Mornar, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu
ZAGREB Vještinama kompjutorskog programiranja djecu bi se moralo učiti kada i abecedi, kako bi bila dorasla svijetu digitalne tehnologije koji ih čeka, smatraju stručnjaci u SAD-u. Satove poduke u programiranju tamo polaze već i roditelji s djecom predškolske dobi, u okviru nacionalnog edukacijskog pokreta za široko informatičko opismenjavanje.
Temeljna vještina
Sve više roditelja programiranje doživljava ne kao izvannastavnu aktivnost, nego kao jednu od temeljnih životnih vještina, koja jednog dana njihovom djetetu može osigurati odličan posao, ili ih čak i obogatiti.
Stručnjaci širenje poduke u programiranju smatraju iznimno pozitivnim. Elliot Soloway, profesor kompjutorskih znanosti na Sveučilištu Michigan smatra da bi rani susret s takvim sadržajem moglo kod učenika potaknuti novi interes, »kao što seciranje žabe može nadahnuti buduće kirurge i biologe«.
Dio prosvjetne javnosti zabrinut je zbog uloge IT-industrije u projektu. Vodeće IT tvrtke i njihovi osnivači, poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga, uložile su oko 10 milijuna dolara u Code.org, neprofitnu organizaciju koja educira nastavnike, a razvila je kurikulum programiranja u obliku video igara poput Angry Birds i Gladnih zombija. Nastava ne uključuje tradicionalni kompjutorski jezik, već jednostavne komande riječima poput »naprijed« ili »okreni udesno« uz pomoć kojih dijete upravlja igrom. Roditelji su sretni da im djeca koja ionako vole beskrajno sjediti za kompjuterom rade nešto korisno, no stručnjaci, iako zagovaraju ranu poduku programiranja, nisu posve sigurni u to da će ona rezultirati većom kreativnošću i logičnim razmišljanjem.
Ne treba pretjerivati
– Uvođenje djece u svijet algoritamskog razmišljanja primjenom ograničenog broja postupaka kojima se dolazi do rješenja može za djecu biti vrlo korisno. Naravno, moramo paziti da u tome ne pretjeramo, kao što volimo pretjerati u svemu, pa od djece hoćemo u najmanju ruku napraviti akademike u biologiji, matematici… Ako pretjeramo, napravili bismo više štete nego koristi, veli Mornar. U današnje vrijeme, kaže, o uvođenju informatike u škole uopće ne treba raspravljati jer je informatika »danas gotovo značajnija od hrvatskog jezika«.
– Problem je što, da bi uveli informatiku, nešto drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Osim toga, nema dovoljno nastavnika informatike, što znači da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u vrijeme krize takav je zahvat u školstvu teško očekivati, veli Mornar.
Algoritamski je način razmišljanja, kaže prof. Vedran Mornar, egzaktan, sistematičan, i mogao bi pomoći hrvatskim učenicima da poprave svoj loš rejting u PISA istraživanjima, gdje već godinama bilježe slabu matematičku, jezičnu i prirodoslovnu pismenost. PISA je zapravo test sposobnosti snalaženja u životu, a ako dijete ima u glavi jasnu sliku, a algoritamski način razmišljanja to omogućuje, svakako će proći bolje, ističe Mornar.
Slijediti trendove
– Uvođenje informatike kao obveznog predmeta od prvog razreda osnovne škole bit će jedna od prvih konkretnih mjera u provođenju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i 9-godišnje obvezne škole – najavljuju iz MZOS-a. O tome hoće li informatika za prvašiće sadržavati i programiranje, odlučit će, kažu, stručnjaci koji će raditi na izradi nastavnog kurikuluma. »U svakom slučaju, slijedit ćemo aktualne europske i svjetske trendove«, poručuju iz MZOS-a.