Sve je više klijenata koji zbog krize nisu kreditno sposobni / Foto D. PUKLAVEC/PIXSELL
Stari gotovinski krediti otplaćuju se uz kamate od 9 ili 10 posto, a novih ima i po 5 posto, dok se stari stambeni otplaćuju i po 7 posto, a novih ima po 3 posto i manje. Refinanciranje kredita stoga može biti isplativo za klijenta, no ne i za banku. Ipak, sve ovisi od slučaja do slučaja, a pažnju treba obratiti na brojne popratne troškove
povezane vijesti
RIJEKA Država je zaduženija nego prije pet godina, a ukupna kamata koju plaća na dug upola je manja. To je zato što su kamate u međuvremenu pale, sada su na »povijesno najnižim razinama« pa se postojeći krediti refinanciraju ili, kako Ministarstvo financija kaže, »zanavljaju« novima, s nižom kamatnom stopom.
Ako to radi država, a potez je zaista vrlo logičan, pitali smo banke rade li to i građani i tvrtke koji otplaćuju postojeće kredite što su ih podigli možda prije tri, pet ili deset godina uz više kamate, te ih sada kada su kamate puno manje, žele refinancirati novim kreditima uz niže kamatne stope. Posebno se to odnosi na kredite s fiksnim kamatama, no i na promjenjive, koje su se nešto prilagođavale, ali i dalje su više od novih tržišnih.
Refinanciranje bi dakle bio racionalan potez, iako sve ovisi o tome kolika je točno razlika u kamati, zaračunava li banka i neke dodatne transakcijske troškove osim nezaobilaznog troška javnog bilježnika, o kojem je kreditu riječ, u kojoj je fazi otplate i slično. Ugrubo, razlika u kamatnoj stopi morala bi biti barem dva postotna boda da bi se isplatilo refinancirati, međutim, sve ovisi od slučaja do slučaja, s tim da je razlika ponegdje i viša jer se primjerice stari gotovinski otplaćuju i uz kamate od 9 ili 10 posto, a novih ima i po 5 posto, dok se stari stambeni otplaćuju i po 7 posto, a novih ima i po 3 posto i manje.
Važno je naglasiti i da si ovakav manevar mogu priuštiti samo oni klijenti koji (još uvijek) imaju bonitet, koji su uredni u otplati te će im banka zaista i odobriti novi kredit, pa makar i za zatvaranje starog – ako želi. No sve je više onih klijenata koji, zbog krize, ali i zbog činjenice da su banke postrožile uvjete, nisu kreditno sposobni, mnogi su postojeće obveze zamrznuli te koriste mjeru moratorija kao odgodu plaćanja kredita.
Zatvaranje minusaS obzirom na to da su u koronakrizi pala primanja dijela građana, mnogi su nažalost i ostali bez njih, pisali smo već o najavi banaka da će rezati minuse po tekućim računima, koji inače nose najviše kamate, oko 9 posto. Neke su banke najavile da će tim klijentima za zatvaranje minusa na koje više nemaju pravo, automatski odobriti kredit, i to – uz istu kamatnu stopu, iako u ponudi imaju gotovinske kredite uz znatno niže stope. Ne treba stoga možda čekati takvu situaciju, nego ako se ikako može, i dok se može, na vrijeme zatražiti gotovinski kredit iz tekuće bančine ponude, pa ga samoinicijativno usmjeriti na tekući račun. |
Zavjet šutnje
Refinanciranje je nešto posve drugo, to je zamjena jednog kredita, obično skupljeg ili po drugim uvjetima nepovoljnijeg, novim kreditom, za korisnika povoljnijim najčešće po kamati, ali možda i po ročnosti, instrumentima osiguranja itd. Posebno je to interesantno za poduzeća te za dugoročne kredite stanovništvu gdje i 1 postotni bod manja kamatna stopa nosi na dugi rok nezanemarive uštede. Iako smo upit poslali na mail šest većih banka u Hrvatskoj, odgovorile su samo dvije: Erste i Splitska banka. Nisu, do zaključenja teme, odgovorile Zaba, PBZ, RBA i HPB.
Može se možda zaključiti da u bankama ovo baš i nije najomiljenija tema. Možda i zato što im više odgovara da klijenti kredite otplaćuju po višim stopama, onima uz koje su ih i podigli, nego da ih refinanciraju uz nižu stopu, budući da im to umanjuje kamatni prihod. Banke trenutno, u eri niskih stopa i sve manje bonitetnih klijenata, podosta žive upravo od kamata na stare kredite koje su ponegdje zaista visoke, ako se uzme da su troškovi izvora iznimno niski, odnosno kamate na depozite jedva da premašuju nulu. U takvim uvjetima je kamata na kredit od 9 posto ekstraprofit.
No, banci je ipak pametnije da izađe ususret svom urednom klijentu i omogući mu refinanciranje po nižoj stopi, nego da klijenta izgubi, odnosno da on ode u drugu banku u kojoj će mu možda ponuditi zatvaranje obveza u staroj banci, i to uz nižu stopu. Banka A tu gubi klijenta – banka B ga dobiva. Za banku A je dakle racionalno da klijenta zadrži, makar i uz niže kamatne stope, nego da ga trajno izgubi jer tako gubi bilo kakav prihod. To je zakon tržišta. I to smo u dio većih banaka pitali, ima li takvih prijelaza, no naišli smo većinom na šutnju.
Kunski krediti u kolovozu su zabilježili porast za 14,5 postoUkupni krediti poslovnih banaka na kraju kolovoza iznosili su 271,2 milijarde kuna, čime je na mjesečnoj razini treći mjesec zaredom zabilježen pad za 0,1 posto, dok se u odnosu na lanjski kolovoz bilježi rast za sedam posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Ukupni krediti banaka na kraju kolovoza bili su za 61 milijun kuna manji nego na kraju srpnja ove godine, dok su u odnosu na lanjski kolovoz veći za 17,8 milijardi kuna. Analitičari RBA navode da kunski krediti bilježe pozitivna kretanja više od sedam godina, a u kolovozu su na godišnjoj razini zabilježili porast za više od 16 milijardi kuna, odnosno 14,5 posto. Udio valutnih kredita se pak kontinuirano smanjuje. Otprilike pola ukupnih kredita plasirano je sektoru kućanstava, a kod tog je sektora, napominju u RBA, osobito izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite, koji bilježe godišnju stopu rasta od 6,6 posto. Krediti poduzećima su na kraju kolovoza iznosili 84,8 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini pad od 749,2 milijuna kuna ili 0,9 posto. Na godišnjoj razini zabilježen je rast od 2,9 milijardi kuna, odnosno 3,7 posto. Krediti središnjoj državi u kolovozu su porasli na 42,9 milijardi kuna, što je u odnosu na srpanj više za 62,4 milijuna kuna ili 0,1 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen razmjerno snažan porast od 9,9 milijardi kuna, odnosno 30,1 posto, navode analitičari RBA. |
Erste banka je među rijetkima odgovorila.
– Posljednjih godina kamatne stope bilježile su trend kontinuiranog smanjenja, te smo u tom razdoblju zabilježili i određeni interes naših klijenata, kao i klijenata drugih banaka za refinanciranjem kredita, priznaju u Ersteu. Načelno govoreći, kažu, »postojeći i novi klijenti Erste banke uvijek imaju mogućnost refinancirati postojeće obveze kreditima iz aktualne ponude banke.«
Brojni troškovi
– Moguće je refinancirati postojeće kredite odobrene u drugim bankama, kao i postojeće kredite odobrene u Erste banci. Treba napomenuti kako se kod refinanciranja primjenjuje pravilo da se namjenski krediti mogu refinancirati novim kreditom iste namjene. Kod refinanciranja kredita, osim na kamatnu stopu novog kredita, važno je obratiti pažnju i na inicijalne troškove vezane uz odobrenje novog kredita koji se odnose na eventualnu naknadu za obradu novog kreditnog zahtjeva, troškove javnog bilježnika vezane uz ovjeru ili solemnizaciju instrumenata osiguranja i ugovorne dokumentacije te neke druge troškove. Ako je riječ o kreditu osiguranom založnim pravom na nekretnini, tada klijenti trebaju biti spremni i na dodatni trošak procjene vrijednosti nekretnine, upozoravaju u Erste banci, naglašavajući da se kod njih »za sve kredite sa stambenom namjenom ili uz hipoteku, naknada za obradu kreditnog zahtjeva ne naplaćuje, dok ista naknada u Erste banci neće biti naplaćena niti za gotovinske kredite.« I u Splitskoj banci kažu da trend smanjenja kamatnih stopa traje već dulje vrijeme i s nastupom pandemije koronavirusa to se, vele, nije promijenilo. No, oni ističu kako »ne bilježe nikakav uzlazni trend ovakvih zahtjeva za refinanciranjem.«
– Bez obzira na razloge zahtjeva za refinanciranjem kreditnih obveza naših klijenata, banka svakom zahtjevu i klijentu kao i do sada pristupa individualno, pokušavajući pronaći optimalno rješenje, poručuju u Splitskoj banci.
