ZAGREB – Sve je manje građana Hrvatske koji rade od kuće, jer se brojni radnici polako, nakon više od 15 mjeseci pandemijskog radnog rasporeda, vraćaju u svoje urede, a Vlada sa socijalnim partnerima tek započinje pregovore oko precizne definicije rada na izdvojenom mjestu rada. Iako je rad od kuće i dosad bio definiran zakonom, Vlada je upravo bolje definiranje tog rada istaknula kao jedan od 11 razloga za donošenje potpuno novog ZOR-a, a socijalni partneri danas bi trebali održati prvi sastanak Radne skupine za izradu tog zakona, na koji i sindikati i poslodavci dolaze pripremljeni razgovarati o puno važnijim pitanjima od rada od kuće. Današnji sastanak više će biti, procjenjuje to i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, revijalno okupljanje, a pravi će pregovori započeti tek na jesen. I tada će se prava bitka voditi oko toga hoće li Hrvatska dodatno fleksibilizirati svoje radno zakonodavstvo, posebice kad su u pitanju stalni ugovor, odnosno ugovori na određeno.

Socijalna povelja

Iako to u Obrascu prethodne procjene, kojim je i formalno započela proceduru donošenja novog ZOR-a, Vlada nije rekla, u Banskim dvorima su spremni razgovarati, jasno je to iz prethodnih izjava njezinih članova, i o tome da se olakša i pojeftini otpuštanje stalno zaposlenih. Stalni je to zahtjev i poslodavaca, a Vladin je argument da će s druge strane postrožiti uvjete za produljenje ugovora na određeno i tako položaj tih radnika učiniti sigurnijim.

Međutim, poslodavci, navela je to i Vlada u Obrascu, traže »veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje«. Vlada pak osim ograničavanja uzastopnog potpisivanja ugovora na određeno, predlaže i da se uvedu otpremnine za radnike koji su potpisali te ugovore.

– Nitko još, pa ni Vlada u Obrascu, nije otkrio svoje krajnje namjere. U Hrvatskoj svaka izmjena Zakona o radu ili svaki novi zakon znači dodatnu liberalizaciju i mi smo na to spremni i ovaj put.

Zanimljivo je da se i članovi Vlade, ali i čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen pozivaju na Socijalnu povelju iz Porata koja govori o smanjenju nejednakosti, smanjenju siromaštva, dostojanstvenom životu od rada, ali u Hrvatskoj očito nema svijesti o tome da bi trebala doći nova vremena i da se konkurentnost, na koju se naši poslodavci stalno pozivaju, ne može postizati samo na račun radnika, naglašava Sever.

Platformski rad

Uz to, Vlada novim ZOR-om konačno želi urediti i platformski rad, odnosno rad ljudi koji, primjerice, preko platforme Uber nude taksi usluge, ali su po pitanju svojih radnih prava potpuno nezaštićeni.

Plan je i omogućiti rad nakon 65. godine života, odnosno regulirati ga tako da više neće biti odlučujuće i da se poslodavac usuglasi s time. Zasad su poslodavci odbijali takvu mogućnost ističući kako je osnovni preduvjet promjena odredbe po kojoj i nakon 65. godine poslodavac snosi troškove bolovanja za starijeg radnika. Samo koju godinu ranije bili su zagovornici produžetka rada do 67. godine života, ne uvažavajući upravo jedan od glavnih argumenata sindikata da brojnim radnicima upravo životna dob, odnosno zdravstveno stanje, znače prepreku za obvezan rad do 67. godine.