ZAGREB – Vlada je prihvatila dio sugestija poslovne zajednice pa je tako s jučerašnje sjednice u parlament poslala zakonski prijedlog koji ima nešto više izuzetaka i olakšica u odnosu na inicijalni tekst koji je bio u javnoj raspravi, ali nije odustala od uvođenja dodatnog poreza za sve djelatnosti u gospodarstvu, a ne samo za energetske tvrtke.

Obveznici dodatnog poreza i dalje ostaju tvrtke, neovisno o djelatnosti, koje će u ovoj godini ostvariti više od 300 milijuna prihoda i čija će dobit biti za 20 i više posto veća od one koju su imale u prosjeku u prethodnom četverogodišnjem razdoblju, od 2018. do 2021. godine. Na dobit koja prelazi prosječnu dobit za 20 posto plaćat će se stopa poreza od 33 posto. Svi članovi Vlade koji su jučer govorili o dodatnom porezu na dobit isticali su da je riječ o jednokratnom solidarnom doprinosu onih koji imaju više s onima koji imaju najmanje, a ne o kažnjavanju uspješnih. Tako je u zakonu određeno i to da će »iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit biti u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu«.

Konačna izvješća

Govoreći o primjedbama gospodarstvenika koje je Vlada prihvatila, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić kazao je da se u izračun prosječne dobiti u četverogodišnjem razdoblju neće uračunavati gubitak, odnosno one godine kada su tvrtke ostvarile gubitak. To je posebice važno za turistički sektor koji je u 2020., a dijelom i u 2021. godini, imao gubitke pa bi ovogodišnji rezultati, usporedivi s prosjekom u kojem su uračunati i ti gubici, sigurno doveli do toga da svi imaju značajan skok dobiti i da samim time plaćaju i visoke iznose novog poreza. Prije konačnih izvješća za ovu godinu teško je reći da će ova promjena utjecati na one koji su zbog pandemije imali gubitke, te hoće li dio njih izbjeći plaćanje dodatnog poreza, ali sigurno će iznos koje će biti dužni platiti biti znatno manji. Uz to, tvrtke koje koriste poticaje za ulaganje imat će mogućnost umanjenja dodatnog poreza na dobit, po istoj stopi po kojoj im se, kao poticaj, smanjuje porez na dobit.

Uz već ranije najavljeno izuzeće prihoda koje poduzetnik ostvari prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, u izračun porezne osnovice neće ulaziti ni prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Olakšica će biti i prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi. Vrijedit će to i za prodaju povezanoj osobi, primjerice tvrtki kćeri, ali samo ako je prodaja realizirana do 31. listopada. Ovaj je datum određen kako se prebacivanjem imovine do kraja godine među povezanim tvrtkama ne bi umanjivala osnovica i izbjegavalo plaćanje poreza.

Pojasnio je Zrinušić i kako će se naplaćivati dodatni porez brodarima jer ga oni plaćaju paušalno po tonaži broda. Ako se utvrdi da su obveznici novog poreza, primjenjivani paušal će se povećati za koeficijent za koji je porasla dobit.

Solidarni doprinos

Uza sve te izuzetke i izmjene, smanjio se i broj onih za koje se procjenjuje da bi mogli biti obveznici plaćanja dodatnog poreza, ali i iznos koji će država tako prikupiti. Procjena je rađena na osnovi poslovnih rezultata u prošloj godini, pa Zrinušić upozorava da će objava službenih rezultata za ovu godinu dati drukčiji ishod, ali država bi od dodatnog poreza mogla skupiti najviše do 1,6 milijardi kuna, dok je prva verzija zakona donosila 500 milijuna kuna više. Uz to, broj obveznika poreza tada se procjenjivao na 208, a prema sadašnjim procjenama bit će ih 16 manje.

Premijer Andrej Plenković je i na početku sjednice poručio da dodatni porez nije nikakva kazna, već doprinos solidarnosti onih koji imaju najviše u ovoj krizi onima koji imaju najmanje.

– Sve do zadnje lipe koja se prikupi kroz ovaj porez bit će redistribuirano i transferirano onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu, obećao je premijer.

Na tome je inzistirao i potpredsjednik Vlade Oleg Butković, koji je podsjetio da je Vlada od početka pandemije, a kasnije i rata u Ukrajini, pomagala i građanima i gospodarstvu, kad su pomoć trebali, pa tako i kroz cijene struje, plina i toplinske energije.

– Ovo je solidarni doprinos svih koji su u tom razdoblju imali dobru dobit i koji su dobro poslovali. Oni će zato solidarno pomoći svim onima, socijalno najugroženijima, budući da ćemo sva sredstva koja uberemo na temelju tog zakona preusmjeriti prema socijalno najpotrebitijima, rekao je Butković. Naglasio je i da su mjere državne pomoći građanima i gospodarstvu na snazi do kraja prvog kvartala sljedeće godine, ali da je lako moguće da će nakon toga država morati i dodatno intervenirati. Butković se nada i da će za zakon osim zastupnika parlamentarne većine glasati i dio zastupnika oporbe.

HUP: Nepravde i nelogičnosti još uvijek nisu ispravljene

Iako je Vlada uvažila dio prijedloga Hrvatske udruge poslodavaca i napravila određene iznimke, iz HUP-a su poručili da sve nepravde i nelogičnosti time nisu ispravljene te je i dalje niz sektora i najboljih hrvatskih kompanija nepravedno obuhvaćen dodatnom poreznom obvezom. I dalje se protive porezu na dodatnu dobit jer će umanjiti konkurentnost hrvatskih poduzeća na europskom i globalnom tržištu u odnosu na njihove konkurente koji taj udar novog poreza nemaju.

– Dovodi se u pitanje investicijski potencijal najuspješnijih tvrtki, kao i likvidnost nužnu za povećanje plaća njihovih zaposlenika. I dalje upozoravamo da nije vrijeme za nove poreze jer nam dolazi nova kriza čiju dubinu u ovom trenutku nitko ne može procijeniti te nam je potreban kapital i snaga za suočavanje s izazovima koji su pred nama, upozoravaju iz HUP-a te procjenjuju da će novi porez prije svega pogoditi uspješne izvoznike koji ostvaruju prihode izvozom na izrazito konkurentno globalno tržište, na kojem se konstantno moraju dokazivati te koji su značajno investirali u poluge konkurentnosti.