ZAGREB - Ima ih toliko, da su dobili vlastitu kraticu, NEET, koja na engleskom znači »not in employment, education or training« – izvan posla, školovanja ili obuke. Dugotrajna i vrlo visoka nezaposlenost mladih kao virus se širi zemljama članicama Europske unije, a Europska komisija pokušava tom problemu doskočiti novim preporukama koje bi mladima trebale jamčiti da kod kuće neće besposleno sjediti dulje od četiri mjeseca. 

   Paket koji je jučer predstavila Komisija preporuča zemljama članicama da uvedu program svojevrsnog jamstva za mlade kojim bi osigurale da svi mlađi od 25 godina koji završe školovanje ili ostanu bez posla moraju biti ponovno aktivirani u roku od četiri mjeseca. To znači da moraju ili dobiti novi posao ili im se treba omogućiti nastavak obrazovanja ili stažiranje, odnosno dodatna obuka. Na taj način ne bi bili prepušteni sami sebi, pogotovo u vrijeme krize kada im je gotovo nemoguće uključiti se na tržište rada. Novac za provedbu spomenutog jamstva zemlje članice mogle bi dobiti iz zajedničke europske kase, Komisija konkretno spominje Europski socijalni fond. Slični programi već postoje u nekim državama, primjerice Austriji i Finskoj, i u praksi su se pokazali uspješnima, tvrdi Komisija. 

   Podaci pokazuju da je prošle godine u Europi bilo sedam i pol milijuna mladih koji nisu bili ni zaposleni, niti na školovanju niti su pohađali dodatnu obuku, a njihov broj se, zbog krize, i dalje povećava. Takva situacija stvara troškove i za gospodarstvo i za društvo. Svjestan je toga i europski povjerenik za zapošljavanje Laszlo Andor. 

   »Visoka nezaposlenost mladih ima dramatične posljedice na naša gospodarstva, na naša društva i prije svega na sve mlade ljude. To je razlog zašto moramo sada uložiti u europsku mladež«, kazao je Andor, upozorivši da bi »trošak nečinjenja bio katastrofalan«.

   Preporuke Europske komisije sa zanimanjem se prate i u budućoj članici EU-a, Hrvatskoj, mada je resorni ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić svjestan ograničenja koja proizlaze iz situacije u zemlji i na hrvatskom tržištu rada. 

   – Nama je to zanimljivo, ali u Hrvatskoj će, s obzirom na ograničenost radnih mjesta, to biti jako teško provesti. U ovom trenutku je vrlo teško procijeniti hoćemo li moći provesti tu preporuku, ali u svakom slučaju uspostavit ćemo mehanizme kako bi se krenulo u smjeru koji preporuča Europska komisija, kazao nam je Mrsić dodavši da je cilj Vlade da Hrvatski zavod za zapošljavanje bude što aktivniji na tržištu rada što je i preporuka Komisije. 

   Prema izračunu Eurofounda, zaklade koja prati kvalitetu života i uvjeta rada, godišnji ekonomski trošak zbog neintegriranja mladih na tržište rada iznosi čak 150 milijardi eura, što je više od jedan posto BDP-a Europske unije. Nezaposlenost mladih prešla je 25 posto u 13 zemalja članica, pri čemu neslavnu ljestvicu prevode Grčka i Španjolska sa stopom nezaposlenosti mladih višom od 55 posto. Više od 30 posto mlađih od 25 godina u EU bilo je nezaposleno duže od godinu dana.