ZAGREB – Unutarstranački izbori u HDZ-u na lokalnim razinama trebali bi započeti 15. rujna ove godine. Naime, u skladu sa Statutom stranke usvojenim na općem Saboru 2018. godine županijske, gradske i lokalne stranačke organizacije moraju svoja vodstva birati u roku od šest mjeseci od lokalnih izbora.

U nekim organizacijama neki su članovi već istakli svoju kandidaturu. Jedan od njih je Pavo Kostopeč koji želi postati novi predsjednik zagrebačkog HDZ-a.

On u ovoj nakani ima potporu velikog broja članica i članova nezadovoljnih načinom na koji se vodi HDZ u Zagrebu što je, po njihovom mišljenju, dovelo i do lošeg rezultata na lokalnim izborima i odlaska HDZ-a u oporbu nakon više od deset godina participiranja u vlasti u glavnom gradu. Kostopeč se imao namjeru kandidirati za šefa zagrebačkog HDZ-a već u proljeće ove godine. On je bio prikupio potreban broj potpisa i čak održao jedan izborni skup u prepunoj dvorani Europskog doma u Zagrebu.

Glavna ideja njega i njegovih pristaša bio je radikalan raskid s dosadašnjom politikom zagrebačkog HDZ-a koji je bio u čvrstoj koaliciji s tadašnjim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i njegovom strankom MB 365 stranka rada i solidarnosti.

Pritisak na Kostopeča

Iako je Kostopeč na izborima u HDZ-u podržavao kandidaturu Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a, vodstvo stranke na državnoj razini napravilo je veliki pritisak na njega da odustane od kandidature, što je on na kraju i učinio. Čelništvo stranke podržalo je Mislava Hermana za poziciju predsjednika zagrebačkog HDZ-a ponajviše jer su i on i njegovi suradnici željeli nastavak koalicije s Bandićem. S Kostopečom je postignut dogovor da će ga novi Gradski odbor imenovati tajnikom gradske organizacije, ali je on na kraju bio izigran, odnosno na tu je poziciju imenovan kasniji HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Davor Filipović.

Nakon što je Bandić preminuo, HDZ se našao u neprilici jer se u hodu morala mijenjati izborna taktika, što je sve rezultiralo time da će sljedeće četiri godine provesti u oporbenim klupama zagrebačke Gradske skupštine. Da bi izbori u zagrebačkom HDZ-u mogli biti vrlo neizvjesni, pokazuju i događaji na prvoj sjednici Gradskog odbora nakon lokalnih izbora, koja je bila prekinuta nakon što je član tog tijela Gordan Hanžek zatražio da se za sljedeću, osim statističke, napravi i politička analiza zbog čega je došlo do izbornog neuspjeha.

Hanžek je zatražio i osnivanje posebne radne skupine koja bi se trebala baviti tom analizom što je aktualno vodstvo zagrebačkog HDZ-a odbilo, a sjednica prekinuta. Hanžek nije bilo tko u HDZ-u. Tijekom devedesetih bio je visoki dužnosnik stranačke mladeži, a nedavno je imenovan na visoku državnu dužnost, postao je državni tajnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. To će se tijelo među ostalim baviti i obnovom Banije nakon katastrofalnog potresa koji se dogodio krajem prošle godine.

U zagrebačkom HDZ-u ključa nezadovoljstvo i može se čuti da ovog puta ne postoji nikakav prostor za uzmak ili dogovor s vodstvom stranke u smislu da se pregovara o nekakvim ustupcima. U proljeće ove godine ekipa koju je okupio Kostopeč bila je pristala na kompromis, među ostalim i zbog toga jer su znali da će nakon lokalnih izbora biti novi unutarstranački izbori u HDZ-u na lokalnoj razini. Međutim, sada su pripravni ići do kraja bez obzira na to hoće li vodstvo stranke na državnoj razini podržavati Hermana ili nekog drugog kandidata.

Poljuljan Sanader

Jedna od zanimljivih situacija bit će u Dalmaciji, posebno u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje će dugogodišnji predsjednik tamošnje županijske organizacije Ante Sanader imati velikih problema zadržati svoju funkciju. Osim gubitka pozicije gradonačelnika Splita i odlaska u oporbu, u drugom najvećem hrvatskom gradu, tamošnji HDZ nalazi se u problemu i na razini županije. Istina, kandidat HDZ-a Blaženko Boban ponovo je izabran za župana, ali je HDZ u velikom problemu kako sastaviti većinu u Županijskoj skupštini.

Da će to biti prilično komplicirano, pokazuje i činjenica da proteklog tjedna nije uspio pokušaj njenog konstituiranja. Ponovni je pokušaj za 30 dana, a ako ispadne da je nemoguće postići suglasje oko kandidata za predsjednika, HDZ bi se mogao naći u situaciji da mu nakon gubitka grada u pitanje dođe i vlast u županiji. To bi dodatno poljuljalo Sanaderovu poziciju.

Osim na lokalnoj razini, HDZ mora dovršiti i izbore na državnoj razini. Stranka treba održati opći izborni Sabor na kojem će se birati deset članica i članova predsjedništva i Nacionalnog odbora.