»Ministar Kuščević ili ne poznaje materiju izgradnje POS-ovih stanova, ili je ne želi poznavati, jer su njegove tvrdnje o tome kako te stanove ne treba graditi u velikim gradovima zbog toga što u njima ionako ima puno komercijalnih, neprodanih novih stanova, potpuno neutemeljene.

Takvim tvrdnjama on ide na ruku bankama koje drže 90 posto neprodanih novih stanova i ne snižavaju im cijene, a još će im i pomoći subvencijama na stambene kredite kupaca«, komentar je Radimira Čačića, predsjednika Narodne stranke – Reformisti, koji je kao ministar javnih radova i graditeljstva prije 16 godina pokrenuo projekt izgradnje POS-ovih stanova.

Aktualni ministar graditeljstva Lovro Kuščević izjavio je kako će se gradnja POS-ovih stanova za njegovog mandata fokusirati na manje sredine, odnosno manja mjesta poput Gospića, Metkovića, Brača i slično, budući da u velikim gradovima ionako ima previše neprodanih praznih stanova. Njihovim investitorima država gradnjom po POS-u ne želi konkurirati, odnosno dodatno im otežavati situaciju, naglasio je.

Model drži vodu

»Prije svega, najmanje 90 posto tih praznih stanova ne drže građevinske tvrtke, nego banke koje su ih od propalih građevinara odavno preuzele. A bit gradnje po POS-u upravo i je da građani imaju priliku na tržištu kupiti kvalitetan, a jeftin stan, i da se njihovom jeftinijom cijenom općenito prisili banke na snižavanje cijena stanova na tržištu. POS-ovi stanovi trebaju biti štuke u ribnjaku, koje će natjerati šarane da bježe«, ilustrativan je Čačić.

Više od 5.300 POS-ovih stanova, koliko ih je od 2000. godine naovamo izgrađeno, kaže, nije napravljeno slučajno, nego zato što taj model itekako drži vodu – država u njemu ne troši, odnosno ono što sama uloži u gradnju joj se kasnije, otplatom kredita za stan, i vraća te dalje ulaže u nove projekte.

Država u ovom modelu, napominje začetnik POS-a, samo daje, odnosno jamči praćenje i sigurnost projekta, njegovu stabilnost, dok krajnji kupac dobiva stan puno povoljnije nego što bi ga dobio na tržištu.

Prepoznati na tržištu

Najviša dozvoljena cijena POS-ova stana smije biti 1.125 eura po »kvadratu«, pri čemu je čak i u Zagrebu, u POS-ovim stanovima u Zapruđu, ona oko tisuću eura. Kredit za POS-ov stan se, nadalje, otplaćuje bez jamaca i uz prosječnu kamatnu stopu od oko 2,9 posto, s rokom otplate do 31 godine. Da takav model itekako ima smisla, napominje Čačić, potvđuje i činjenica da su ga nastavile i sve kasnije, pa tako i HDZ-ove vlade.

Štoviše, POS se sad intenzivira u Splitu, koji prije nije gradio puno ovakvih stanova, a Rijeka, pohvaljuje ju Čačić, gradi pomalo, no godinama. Jednako tako, zaključuje, građani su kupili sve dosad izgrađene stanove, što znači da su oni prepoznati na tržištu. »Istina, i u njihovoj je gradnji bilo propusta, no propusta uvijek ima i na komercijalnom tržištu«, dodaje. Čačić smatra da će se planiranim subvencijama na kamate na stambene kredite, koje najavljuje ministar Kuščević, pomoći samo bankama, a to ćemo, iz državnog proračuna, platiti svi.

Rijeka nema neprodanih stanova

Zamoljen da prokomentira Kuščevićevu najavu zaustavljanja gradnje POS-ovih stanova u velikim gradovima, pročelnik riječkog Odjela uprave za gospodarenje imovinom te ravnatelj Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke Vladimir Benac odgovara kako je uvjeren da ministar u toj izjavi sigurno nije mogao misliti na Rijeku. »Uvjeren sam da zapravo govori samo o Zagrebu, u kojem možda još ima neprodanih novih stanova na tržištu, no Rijeka taj slučaj sigurno nije. Osim što nemamo neprodanih stanova, na listi za POS-ove stanove imamo 700 građana, dok su i osigurana sredstva za nove POS-ove projekte«, napominje Benac.