ZAGREB  Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj blago je porasla u protekle tri godine, no i dalje smo uz Grčku, Italiju i Španjolsku na samom dnu ljestvice. I dok je na razini svih članica EU-a stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godine života lani iznosila 65,6 posto, U Hrvatskoj ona iznosi 55,8 posto (za razliku od 52,5 posto u 2013. godini). Nižu stopu aktivacije radno sposobnog stanovništva ima samo Grčka (50,8 posto), blago višu Italija (56,3) te Španjolska 57,8 posto. U svim ostalim članicama zaposleno je minimalno 61 posto radno sposobnog stanovništva, pri čemu najvišu stopu zaposlenosti imaju Njemačka i Nizozemska (74, odnosno 74,1 posto). Prema rezlutatima Ankete o radnoj snazi za prošlu godinu, što ju je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) među državama EU-a Hrvatska ima najniži udio osoba koje rano napuštaju školu. Na razini Unije 11 posto stanovnika rano napušta obrazovni sustav, a u Hrvatskoj 2,8 posto.

Bez posla

U kućanstvima u kojima nitko ne radi u Hrvatskoj je lani živjelo 11,2 posto stanovnika, a na razini EU-a 10,6 posto stanovnika. Zamjetno je da je došlo do blagog pada udjela onih koji žive u kućanstvima bez prihoda od rada s obzirom da je u 2013. u takvim kućanstvima živjelo 12,9 posto osoba, a u 2014. godini 12,2 posto. U kućanstvima u kojima nitko ne radi, pritom, lani je živjelo 8,4 posto djece za razliku od 11,9 posto u 2013. godini.

Bili zaposleni ili ne, mladi u Hrvatskoj sve više žive u zajedničkim kućanstvima s roditeljima. Porast broja mladih koji žive s roditeljima, prema rezultatima Ankete o dohotku stanovništva za prošlu godinu, što ju je objavio DZS, bilježi se u svim dobnim granicama. Tako je lani čak 64,2 posto zaposlenih mladih osoba u punom radnom vremenu i dobi od 25 do 34 godine živjelo s roditeljima, dok ih je tri godine ranije živjelo 61,7 posto. Kada se, pak, pogleda kompletna dobna skupina od 18 do 34 godine života, lani je s roditeljima živjelo 44,9 posto mladih osoba zaposlenih u punom radnom vremenu, a u 2012. godini 41,9 posto.

Računi i kartice

Prošle godine 65,8 posto kućanstava nije bilo u mogućnosti platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće (za razliku od 71,4 posto u 2012. godini).

Troškovi stanovanja u raspoloživom dohotku kućanstava lani su zauzimali udio od 18,9 posto. Pritom, kućanstva bez uzdržavane djece na troškove stanovanja izdavaju 20,6 posto dohotka, a jednočlana kućanstva 29,5 posto dohotka. Kućanstva s uzdržavanom djecom prosječno 17,6 posto raspoloživog dohotka koriste za troškove stanovanja. Pritom 62 posto kućanstava navodi kako im troškovi stanovanja stvaraju znatno financijsko opterećenje, 34,5 posto navode samo da im je to financijsko opterećenje, a za svega 3,5 posto kućanstava troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje. Kupovina na rate, otplata putem kreditnih kartica i kredita, pri čemu se računaju samo potrošački krediti (bez stambenih), za 70,4 posto kućanstava predstavlja znatno financijsko opterećenje.