RIJEKA – Američki Fed krenuo je s podizanjem kamatnih stopa, a Europska središnja banka najavila, s tim da je jučer predsjednica ECB-a Christine Lagarde i precizirala da će ECB iz negativnih stopa izaći do kraja rujna ove godine. Jedna od ECB-ovih ključnih stopa, ona na depozite banaka, još je uvijek naime negativna, iznosi minus 0,5 posto, što znači da poslovne banke još i plaćaju središnjoj, ako kod nje deponiraju sredstva. Tako dugo održavanje kamata ispod nule u ovoj situaciji predmet je kritike ECB-ove politike, za koju mnogi smatraju da uvelike kasni s reakcijom na inflaciju, čije je kretanje u više navrata i pogrešno predviđao pa sad ima problem i s time kako da promijeni politiku, a da baš ne izgleda kao posipanje pepelom.

Uglavnom, kamate će naviše: državni dug već je poskupio, a građani veće rate tek mogu očekivati. Kad rastu kamate, odnosno fiksni prinosi, onda kapital teži upravo takvim oblicima ulaganja: ide u obveznice, napušta dionice, a s vremenom će se vjerojatno i dodatno stabilizirati u bankama. S obzirom na to da inflacija ne popušta, očekuje se i jači odgovor središnjih banaka. Ulagači se boje da će središnje banke, pogotovo Fed, kamate povećavati još agresivnije, što bi moglo voditi u novu recesiju. S jedne strane postoje veliki realni problemi u dobavi, šokovi na strani ponude i nestašice, a s druge ogromni natiskani novac koji će se morati značajnije neutralizirati da bi se na cijenama to osjetilo.

Zakonski cilj

U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije u travnju dosegnula 9,4 posto, a ministar financija Zdravko Marić kaže da se očekuje njen daljnji rast. Kako je inflacija jedan od kriterija za ulazak u eurozonu, treba je nekako pokušati kalibrirati i prema tom kriteriju, pri čemu je, ako se gleda prosječna godišnja inflacija, Hrvatska trenutačno negdje na prosjeku EU-a od 4,7 posto. No, ne gleda se prosjek, nego tri zemlje s najnižom inflacijom, pa ipak ne možemo biti posve sigurni u uspjeh, iako su i guverner Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić poprilično uvjereni da neće biti problema.

Ipak, Marić je rekao da je što se tiče inflacije, alarm upaljen te da bi se u borbu protiv inflacije trebao uključiti i HNB jer je to njegov zakonski cilj, a sve mjere dosad bile su na strani fiskusa.

To je prvi put da izvršna vlast ovako otvoreno p(r)oziva monetarnu, no guverner Boris Vujčić opet se ogradio da ništa ne može učiniti jer bi najefikasnije monetarno sredstvo za borbu protiv inflacije sada bila aprecijacija tečaja ili jačanje kune, no ona bi morala biti značajna da bi to imalo ikakvog efekta, a to je nemoguće jer je tečaj fiksiran de facto drugim kriterijem za ulazak u eurozonu: režimom Europskog tečajnog mehanizma. To s fiksiranjem tečaja nije posve precizno jer ERM2 omogućava odstupanja od plus/minus 15 posto što znači da se barem 15 posto može ojačati tečaj i još biti unutar zadanih gabarita. Jačanje tečaja djelovalo bi naime na inflaciju preko uvoznih cijena: kad kuna ojača, sve uvozno postaje jeftinije.

Bez talasanja

S obzirom na to da se odluka Vijeća EU-a očekuje skoro, iz krugova bliskih središnjoj banci doznajemo da guverner nije sklon talasati i eksperimentirati s tečajem, sada kad smo nadomak cilja za koji vjeruje da ćemo ga ispuniti i bez njegove intervencije u području inflacije. S druge strane, HNB se boji da bi, u slučaju bitnijeg klizanja tečaja, paritetni tečaj određen u ERM2 (7,53) postao upitan, odnosno HNB želi da to bude i tečaj s kojim ćemo ući u eurozonu. Kad bi kuna sada bitnije ojačala, to bi bio signal da nije najsretnije odabran.

Jača kuna također bi izvršila i pritisak na izvoz, što HNB također istura kao argument. No, Marić je naglasio da sve središnje banke po pitanju inflacije nešto rade pa valjda i HNB ima nešto za reći. Hrvatski građani pogođeni su inflacijom na koju će im, zbog pada vrijednosti novca, »otići« jedna mjesečna plaća, a pogotovo su pogođeni oni s nižim primanjima jer u njihovoj potrošačkoj košarici s relativno većim udjelom sudjeluju dobra koja najviše poskupljuju: hrana, energenti, komunalije. Mnogima stoga sada izgleda kao da naša središnja banka »zabija glavu u pijesak«, no s druge strane je neobično da iz redova Vlade sada ispaljuju kritičke strelice prema središnjoj banci, s kojom godinama već zajednički rade na uvođenju eura u Hrvatskoj.