ZAGREB – Nezaposlena osoba koja se odlučila pokrenuti vlastiti posao i tako se samozaposliti u ovoj godini država je sufinancirala s 35 tisuća kuna potpore, odnosno 45 tisuća kuna ako je neku nezaposlenu osobu uzela na stručno osposobljavljanje. Od ožujka, kada su ovogodišnje mjere aktivne politike zapošljavanja stupile na snagu, pa do konca studenoga samozaposlilo se preko tri tisuće osoba. Očekuje se kako će u idućoj godini interes za samozapošljavanjem biti daleko veći, a država će samostalan ulazak na tržište rada sufinancirati daleko izdašnije.

Potpora za samozapošljavanje, naime, rast će na 55 tisuća kuna. Jedna od novosti aktivne politike zapošljavanja za iduću godinu kazuje i kako će samozaposlena osoba umjesto jedne na stručno osposobljavanje moći uzeti dvije osobe čime će ukupna potpora koju može ostvariti rasti. Osim rasta financijske potpore za samozapošljavanje, zasad je poznato i da će se ta sredstva moći odobriti i za socijalno poduzetništvo, što do sada nije bio slučaj. Detalji novina u mjerama koje se provode preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trebali bi se znati ovih dana.

Dva modela mjere

No, nakon dugo vremena u aktivnu politiku zapošljavanja vraća se pripravništvo. Da je ono zanemareno, pokazala je jedina vanjska procjena učinaka sredstava koje država koristi za aktiviranje nezaposlenih osoba. Još uvijek sustav poticanog pripravništva nije do kraja razrađen, no poznato je da će biti dva modela te mjere. Sami poslodavci su tijekom analize učinaka sadašnjih mjera aktivne politike zapošljavanja prema pripravništvu izražavali određeni zazor, odnosno navodili su kako im je prihvaljivo ako će ga država u potpunosti financirati poput stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Želje im neće biti uslišane, ono što mogu dobiti je sufinanciranje maksimalno 50 posto plaće, odnosno stvarnog troška radnog mjesta pripravnika kojemu je to prvi posao nakon završetka školovanja.

No, osim »čistog pripravništva« u gospodarskim djelatnostima, ići će se i na sufinanciranje starijih od 30 godina koji su se tijekom rada dokvalificirali ili prekvalificirali, ali samo u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. U slučajevima takvih osoba poslodavcima bi se pripravništvo sufinanciralo maksimalno do 50 posto iznosa minimalne plaće. U praksi bi to značilo, primjerice, ako bruto klasičnog pripravnika kojemu je to prvi posao nakon obrazovanja, iznosi šest tisuća kuna, država poslodavcu pokriva trošak od tri tisuće kuna. No, ako je riječ o pripravniku u novom zanimanju za koje se obrazovao, od tih šest tisuća kuna poslodavcu bi se sufinanciralo 1.720 kuna plaće.

Takvo će stanje stvari biti za »čiste« slučajeve. No, u slučaju da poslodavac za zapošljavanje pripravnika koristi fiskalnu olakšicu – odnosno pet godina je oslobođen plaćanja doprinosa na plaću za mladu osobu koju je stalno zaposlio – ta će mu se olakšica »oduzeti«. Odnosno, umjesto 50 posto troška radnog mjesta trebalo bi mu se sufinancirati oko 34 posto troška jer je već kroz oporezivanje dohotka oslobođen 16,2 posto doprinosa za zdravstvo, zapošljavanje i zaštitu na radu.

SOR ograničen

Mjera pripravništva, međutim, još se razrađuje te je potrebno dogovoriti tko će je moći koristiti. Naime, javne službe (zdravstvo, školstvo, socijalna skrb) i privatni sektor nisu upitni, ali još nije odlučeno hoće li državni sektor, odnosno državna i javna uprava moći uzimati pripravnike. Strahuje se, naime, da bi taj segment uprave pripravništvo mogao koristiti kao do prije nekoliko godina SOR – kao jeftinu zamjensku radnu snagu koja »pokriva« zabranu zapošljavanja.

Unatoč snažnim kritikama na program SOR-a, posebno od strane organizacija mladih, ta se mjera neće ukidati, ali će se dodatno postrožiti. Kako se može čuti, SOR će moći koristiti samo regulirane profesije koje imaju obavezu polaganja stručnog ispita. Time će se dodatno ograničiti pristup SOR-u. Kriteriji za SOR su već u ovoj godini značajno pooštreni pa je dobar dio poslodavaca ostao bez mogućnosti iskorištavanja tog elementa aktivne politike zapošljavanja. Nije to vidljivo samo u privatnom sektoru već i u javnom, primjerice zdravstvu, koje je zbog zabrane zapošljavanja angažiralo medicinske sestre preko SOR-a, no ta im je mogućnost oduzeta jer je od ove godine, među ostalim, zabranjen noćni rad SOR-ovaca.