U stravičnoj tragediji na Krku, poginuo je 41-godišnji pješak, turist iz Austrije nakon što je na njega udario kamion riječkih oznaka na dijelu ceste bez nogostupa. Tragedija se dogodila u srijedu rano ujutro u 4,40 sati na putu do trajektnog pristaništa Valbiska. Noć prije na Čiovskom mostu život je izgubio motociklist koji se zabio u prometni znak. Nije stigao do bolnice, preminuo je u kolima Hitne pomoći. Iste večeri splitski liječnici započeli su grčevitu borbu za život drugog motocikliste, 19-godišnjaka koji je u Trogiru u pokušaju pretjecanja udario u vozilo ispred sebe.

Nedjeljno jutro na Braču bilo je pak kobno za 24-godišnjaka iz BMW kabrioleta nakon što se s još dvoje putnika u zavoju zabio u drvo na županijskoj cesti Selca-Povlja. Ispao je iz vozila i poginuo. Točno prije tjedan dana pijani 38-godišnji vozač uništio je život 21-godišnjoj djevojci, trudnici iz međimurskog Kuršanca. Nesretnoj 21-godišnjakinji amputirana je i druga noga nakon što ju je u subotu navečer u međimurskom Kuršancu svojim autom udario i priklještio alkoholizirani vozač. U zadnji čas roditelji pješaci odgurnuli su dječja kolica i spasili svoju bebu…

Brzina i previše alkohola

Sve ovo navedeno najkraći je mogući presjek još jednog tjedna užasa na hrvatskim prometnicama iz ovogodišnjeg tragičnog lipnja. Prebrza vožnja i alkohol zavili su u crno brojne obitelji, a na najgori mogući način ponovno je aktualizirano porazno stanje sigurnosti na domaćim cestama. I ovaj produljeni blagdanski vikend s pojačanim prometom prema moru dodatno je upozorenje vozačima. Teško je ne spomenuti jednu od najstrašnijih nesreća s početka mjeseca koja je šokirala Hrvatsku. Dvije učenice sedmog razreda iz Erduta na školskom izletu prema moru smrtno su stradale pod kotačima jurećeg kamiona na odmorištu Novska nakon što se vozač s 40-godišnjim vozačkim stažem zaletio teretnjakom u grupu pješaka, teško ozlijedivši i dvije žene koje su također zaustavile radi odmora od puta. Istraga je proširena na njegovog poslodavca tvrtku Marin Promet.

Prema dosadašnjim informacijama vozač zbog uzimanja koktela lijekova uslijed bolova kralježnice nije smio voziti. Od nadređenog je tražio zamjenu, no, nije ju uspio dobiti. Kobnog 7. lipnja dolazeći iz pravca Županje s punom prikolicom skrenuo je s autoceste na odmorište i brzinom od 90 kilometara na sat pokosio nesretnu djecu i žene, udarivši i nekoliko parkiranih vozila. Izrazi sućuti resornih ministarstava i predstavnika lokalne samouprave zbog smrti dviju 14-godišnjih djevojčica bile su tek očekivane geste kao i obećanje samog ministra policije Davora Božinovića da će se do kraja rasvijetliti sve okolnosti i uzroci dvostruke tragedije. No, pitanje je koliko je doista do političkih elita doprla svijest da se katastrofalna sigurnost prometa na hrvatskim cestama i dalje ne popravlja i da se iz godine u godinu tijekom ljetnih mjeseci ponavlja isti scenarij a rubrike crne kronike pune mučnim izvještajima o smrtnim stradavanjima, najviše upravo zbog brzine i konzumiranja alkohola.

Prema službenim podacima MUP-a prošle je godine u prometnim nesrećama poginulo 317 osoba u odnosu na 331 osobu iz 2017. što je statistički tek manje za 4,2 posto. Lani je preko 50 posto smrtnih nesreća uzrokovala brzina neprilagođena uvjetima na cestama, 142 ih je poginulo na ravnoj cesti, a 116 u zavojima. Od ukupno 33.402 nesreće, ozlijeđeno je 13.950 osoba. Prema ranije objavljenim podacima Europske Uprave za promet Hrvatska je po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika treća najgora država u EU, odmah iza Rumunjske i Bugarske. Prosjek poginulih je u EU u prosjeku 49 na milijun stanovnika, dok ih je u Hrvatskoj 80. Najbolje na ljestvici europskih zemalja je Švedska koja godišnje u prosjeku ima 25 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika čime značajno odskače od samog prosjeka EU. Iako je Hrvatskoj cilj dosegnuti barem europski prosjek, svaka zemlja pa i Hrvatska ima svoje specifičnosti i otegotne okolnosti.

Prijestupi će biti skuplji

Zemljama istočne i jugoistočne Europe glavna je prepreka donedavno ili kontinuirano ekonomsko siromaštvo ali i loša svijest kod vozača. Osim starijeg voznog parka i prometnica, EU vidi problem i u navici prebrze vožnje. Kako se Hrvatska našla u društvu Rumunjske i Bugarske može se gledati i kroz širu ekonomsku i socijalnu prizmu kontinuiranog zaostajanja za zemljama »nove Europe«. No, prometni stručnjaci napominju da nije riječ o nemogućoj misiji jer je, primjerice, Slovačka poboljšala svoje prometnice za 80 posto uz 40 milijuna eura ulaganja u prometnu infrastrukturu. Europski novci postoje ali treba znati i htjeti pisati projekte za EU-fondove. Pitanje je prije svega političke volje, ali i svijesti i fokusu političkih elita na stvarne probleme sadašnjice i budućnosti. Aktualna vlada pokrenula je dosta kasno izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim bi se postrožile kazne nesavjesnim vozačima i potencijalno prevenirale nove tragedije u prometu. Prijedlog zakona ušao je u saborsku proceduru ali se čeka konačna verzija vladinog zakona na usvajanje u parlamentu.

Novim izmijenjenim zakonom udvostručile bi se pa čak i utrostručile novčane kazne za najteže prekršaje, poput vožnje pod zabrane upravljanja motornim vozilom, a uz negativne prekršajne bodove veće kazne plaćat će se za vožnju u suprotnom ili zabranjenom smjeru, prekoračenju dozvoljene brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno, odbijanje alkotestiranja i testa na droge, vožnju pod utjecajem alkohola iznad 1,5 grama po kilogramu. U teže prekršaje ubrajat će se i vožnja prije stjecanja prava na dozvolu, vožnja bez dozvole ukinute ili privremeno oduzete zbog negativnih prekršajnih bodova.

Računica otkriva da će iznosi novčanih kazni sa sadašnjih 5.000 kuna skočiti na 15.000 kuna, a za kazne od 10.000 kuna prekršitelj će platiti 20.000 kuna. Novom regulativom također bi se povećavale kazne i za druge prekršaje, poput nekorištenja sigurnosnog pojasa, prijevoza djece bez sjedalice i korištenja mobitela za vrijeme vožnje. Takav nehaj, vozači će plaćati 100 i 200 posto više. Primjerice, ukoliko vas policija uhvati da niste vezani, umjesto 500 kuna kazne, morat ćete platiti 1000 kuna. Za popularno brbljanje mobitelom u vožnji umjesto 500 kuna, kazna će biti utrostručena – na 1500 kuna.

Oduzimanje vozila

Drastičnije sankcije vrijedit će i za nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenja zimske opreme, bijega s mjesta nesreće, nepropisnog pretjecanja i obilaženja, te nezaustavljanje na pružnom prijelazu. Novina je da i mjera privremenog oduzimanja vozila »recidivistima« koji uporno ponavljaju najteže prekršaje. Vozilo bi se privremeno, do odluke suda, oduzelo vozaču ukoliko je već dva puta pravomoćno kažnjen a ponovno je izvršio neki od najtežih prekršaja poput vožnje u krivom smjeru, vožnje u pijanom stanju, odbijanja alkotestiranja, upravljanja pod mjerom oduzete dozvole, kao i za vožnju u naselju brzinom 50 km/h većom od dopuštene.

Ukidanje dozvole predviđeno je za skupljenih 12 negativnih bodova, za mlade vozače još i strože kada nakupe devet negativnih bodova. Svi oni koji su tri puta u tri godine vozili pijani bit će poslani na izvanredni liječnički pregled. Bez dozvole na dvije godine ostat će vozači koji tri puta budu uhvaćeni da su prošli kroz crveno na semaforu te prekršitelji koji u tri navrata budu zatečeni pijani ili drogirani za volanom. Ujedno, takvo ludiranje na cesti moglo bi ih skupo koštati.

Prolazak kroz crveno u punoj brzini umjesto 10.000 iznosit će 20.000 kuna ili do 60 dana zatvora, uz oduzimanje vozačke najmanje na šest mjeseci za drugi takav prekršaj, a najmanje na 12 mjeseci za svaki slijedeći, dakako, uz šest negativnih bodova. Izmijenjenim zakonom propisuje se i sankcioniranje nepoštivanja sigurnosnog razmaka tijekom vožnje na autocesti koja mora iznositi najmanje dvije sekunde.