ZAGREB – Nacionalnu naknadu za starije osobe, tzv. nacionalnu mirovinu od 800 kuna dosad je zatražilo nešto više od pet tisuća ljudi, što je tek četvrtina od broja zahtjeva koji je Vlada očekivala u ovoj godini za koju je predvidjela isplatu naknade za oko 20 tisuća građana. Za to je u ovogodišnjem proračunu osiguran iznos od ukupno 132 milijuna kuna.

Prema podacima koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od sredine prosinca do početka ovog tjedna u toj su instituciji zaprimili 5.023 zahtjeva za nacionalnom naknadom za starije osobe.

Iz zavoda poručuju i to da se broj zahtjeva svakodnevno povećava s obzirom na to da zahtjevi pristižu preporučeno poštom.
Pokušali smo doznati i to koliko je među podnositeljima zahtjeva žena, jer kad je zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe donesen, sve su projekcije govorile da je mnogo više starijih osoba ženskog spola koje nisu ostvarile pravo na mirovinu i koje će koristiti pravo na ovu naknadu. No, u zavodu takve podatke zasad nemaju i najavljuju da će ih imati u veljači, nakon što prvi put isplate naknadu za siječanj.

Podaci u obradi

Uz to, nije bilo moguće doznati ni koliko je zahtjeva stiglo iz Primorsko-goranske županije, jer se statistike vode prema područnim uredima i područnim službama. Tako smo dobili podatke za Područnu službu Rijeka koja je od 15. prosinca do 8. siječnja zaprimila 201 zahtjev, no taj ured obrađuje podatke za čak tri županije, Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko- senjsku.
Najveći broj zahtjeva je u Područnoj službi u Zagrebu, 1013, ali ona pokriva područje Grada Zagreba i četiri županije, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Zasad su u Osijeku zaprimili 447 zahtjeva, i to za četiri županije – Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku.
Vlada je cijeli protekli mandat tražila zakonsko rješenje za provođenje svog predizbornog obećanja o nacionalnoj mirovini za one koji su stariji od 65 godina i nisu uspjeli skupiti ni 15 godina staža kako bi ostvarili pravo na mirovinu. Na kraju su se odlučili za uvođenje nacionalne naknade za starije osobe, a zakon je izglasan uoči raspuštanja sabora prije srpanjskih izbora. U parlamentu je donošenje tog zakona podržala i oporba. Vlada je tada izašla s podacima da u Hrvatskoj mirovinu nema oko 60 tisuća starijih od 60 godina, da se većinom radi o ženama i procijenili su da će barem svaka treća osoba, dakle njih oko 20 tisuća, ostvariti pravo na tu naknadu, odnosno da će ispuniti uvjete za njezinu isplatu. Uvjeti su barem dvadeset godina neprekinutog boravka u Hrvatskoj, a građanin koji će dobivati nacionalnu naknadu ne može biti korisnik mirovine, niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju. Njegov prihod, ali ni prihod članova njegova kućanstva ne smije biti veći od 800 kuna mjesečno. Nacionalnu naknadu neće dobiti ni korisnici zajamčene minimalne naknade niti usluge za smještaj u sustav socijalne skrbi. Pravo na naknadu nemaju ni oni koji su sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

Proračunske projekcije

Mjesečni iznos je određen u visini socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade, iako su uvjeti nešto blaži, odnosno uglavnom se tiču primanja građana, ali ne i njihove imovine, kako je to slučaj kod socijalne pomoći. Ipak, dio građana za koje je Vlada očekivala da će zatražiti nacionalnu naknadu očito je već pokriven nekim drugim oblikom pomoći. Tako, primjerice, oko osam tisuća osoba starijih od 65 godina prima zajamčenu minimalnu naknadu i razumljivo je da nisu zatražili i nacionalnu naknadu za starije osobe jer je iznos te dvije pomoći isti. Uz to, pravo na naknadu nema primjerice ni osoba koja živi u kućanstvu s umirovljenikom koji dobiva mirovinu veću od 1.600 kuna jer to znači da raspolažu s više od 800 kuna po članu kućanstva.
Predaja zahtjeva još traje, prve isplate u veljači će pokazati hoće li Vlada ovom novom socijalnom mjerom obuhvatiti doista 20 tisuća starijih osoba bez ikakvih primanja, te hoće li njihov broj u sljedećoj godini dodatno rasti. Vladine su procjene da će u 2022. godini broj korisnika nacionalne naknade za starije osobe porasti na 21.550, a proračunskim projekcijama predviđen je ukupan iznos od 181,5 milijuna kuna kako bi se svaki mjesec tim ljudima mogla isplatiti naknada.