Građanima koji su prošle godine u ožujku upisali narodnu obveznicu Ministarstva financija, za manje od dva mjeseca, točnije 8. ožujka, stiže prva isplata kamata od 3,65 posto, pa će oni koji su upisali obveznicu od 1.000 eura dobiti 36,5 eura, a oni građani koji su upisali obveznicu od 10 tisuća eura dobivaju 365 eura. Također, 21. studenog ove godine isplatit će se cijeli iznos narodnog trezorskog zapisa od 1.000 eura, plus kamata od 3,75 posto, a iako su građani narodni trezorac od tisuću eura kupovali po diskontnoj cijeni od 963,95 eura, na dan dospijeća dobit će 1.000 eura plus 36,05 eura kamate po upisanom trezorcu. Podsjetimo da je narodna obveznica izdana na rok od dvije godine, a narodni trezorac, kao kratkoročni vrijednosni papir, na rok od 364 dana.

Interes javnosti

Ako je suditi po najavama ministra financija Marka Primorca, već do kraja ovog tromjesečja, dakle najkasnije do kraja ožujka, možemo očekivati još jedno izdanje narodnih obveznica, no s nešto manjim prinosom od prošlog izdanja. Analitičari, naime, skreću pozornost na recesiju koja kuca na vrata eurozone, zbog čega se očekuje da će Europska središnja banka (i američke Federalne rezerve) početi spuštati kamatne stope koje je podigla ne bi li obuzdala inflaciju, što će rezultirati padom kamatnih stopa na depozite i kredite, ali i prinosa na vrijednosne dužničke papire, kao što su obveznice i trezorci.

Analitičari stoga procjenjuju da bi kamata na novo izdanje narodne obveznice mogla biti između 3,00 i 3,20 posto, što jest manje od posljednjeg izdanja, ali i dalje više od kamata koje banke isplaćuju na štednju.

Podsjetimo, izdanje narodne obveznice u ožujku prošle godine izazvalo je velik interes javnosti, što potkrepljuju i brojke – od planiranih 500 milijuna eura koliko je Vlada očekivala, građani su iskazali interes od milijardu i 350 milijuna eura, a privlačan je bio i prinos od 3,65 posto, koji se pokazao kao dobra prilika za ulaganje jer je bio znatno veći od kamate na klasičnu štednju. Više nego uspješno izdanje i narodnih obveznica i narodnih trezoraca pohvalio je i bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, a u Vladi su tada najavili da nema razloga da se s tom praksom ne nastavi.

Potrebe financiranja

Krajem siječnja, točnije 26. ovoga mjeseca, Vladi na naplatu dolazi desetogodišnja dolarska obveznica iz 2013. u iznosu od 1,3 milijarde eura, no analitičari ne vjeruju da će Vlada izdati obveznicu na inozemnom tržištu kapitala kao bi refinancirala taj dug, već pretpostavljaju da će se on pokriti iz zaliha koje Ministarstvo financija ima u depozitima (prema podacima HNB-a, država na transakcijskim računima ima oko 2,2 milijarde eura). Država ove godine ima povećane potrebe financiranja u odnosu na lani, i to u iznosu nešto većem od 4,5 milijardi eura, dijelom i zbog očekivano većeg manjka u proračunu koji će ove godine iznositi 4 milijarde eura u odnosu na lanjskih 1,6 milijardi, pa je za ovu godinu predviđeno ukupno zaduženje od 8,2 milijarde eura. Od tog iznosa, 5,5 milijardi eura Vlada bi prikupila novim izdanjima obveznica i kratkoročnih trezoraca. U srpnju, pak, na naplatu dolazi petogodišnja obveznica od 11 milijardi kuna (s kamatom od 2,375 posto), a krajem studenoga četverogodišnja obveznica od 3,5 milijardi kuna s kamatom od 0,25 posto. Inače, na desetogodišnju obveznicu Republike Hrvatske trenutni prinos iznosi između 3,2 i 3,3 posto i tijekom prošle godine pao je za oko 0,4 postotna boda signalizirajući stabilnost javnih financija.

Tradicionalno, među prvima obveznicu na početku godine izdaje Slovenija i po njoj se može »ispipati« tržište, odnosno raspoloženje ulagača, a isto su već napravile Mađarska i Poljska. Slovenci su izdali desetogodišnju obveznicu od milijardu i pol eura s prinosom neznatno većim od 3 posto, Mađarska je izdala 12-godišnju obveznicu u iznosu od dvije i pol milijarde dolara uz premiju od 1,8 postotnih bodova (s obzirom na referentnu američku obveznicu), dok su se Poljaci odlučili na dvije obveznice, 10-godišnju s prinosom od 3,71 posto i 20-godišnju s prinosom od 4,125 posto. Interes ulagača pritom je višestruko nadmašio ciljane iznose, a kamate su nešto više nego na hrvatsku obveznicu (dijelom i zbog ročnosti), dok je kod slovenske obveznice prinos otprilike koliko i na hrvatsku obveznicu. Iz toga se već može naslutiti da su prinosi nešto manji nego lani, no kako smo u izbornoj godini, očekuje se da bi Vlada novu narodnu obveznicu građanima ponudila uz nešto veću premiju u odnosu na tržišne stope zaduživanja.