ZAGREB – Gotovo 7.000 korisnika smješteno je danas u obiteljskim domovima za starije i nemoćne osobe, koji će se prema budućem Zakonu o socijalnoj skrbi morati prilagoditi strožim uvjetima rada ako žele zadržati svoju djelatnost. Obiteljski domovi pokazali su se, naime, lošim rješenjem za smještaj starijih osoba, jer mnogi od njih korisnicima ne osiguravaju primjerene uvjete za život, ne pružaju im odgovarajuću skrb i njegu, a prave kontrole tog dijela sustava nema. Nakon stravičnog slučaja u obiteljskom domu u Andraševcu, gdje je početkom prošle godine u požaru smrtno stradalo šestero štićenika doma, ova je siva zona došla u fokus javnosti, pojačale su se kontrole u tim domovima, a stanje na terenu pokazalo je očito da je takav oblik zbrinjavanja starijih osoba neodrživ. Tako će u novom prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi oni morati promijeniti svoj status u roku od pet godina od donošenja zakona.

Podizanje razine

Budući da se radi o tisućama ljudi smještenih u takvim domovima, postavlja se opravdano pitanje kamo će ih njihove obitelji smjestiti ako se obiteljski domovi zatvore. Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poručuju da se ne radi o ukidanju obiteljskih domova, već o njihovoj »reorganizaciji«.
– Budućim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi definirane su odredbe u svrhu podizanja stupnja zaštite starijih osoba u sustavu socijalne skrbi i nije riječ o ukidanju obiteljskih domova niti o prestanku pružanja usluga za starije osobe, već o njihovoj reorganizaciji, poručuju iz ministarstva.
Činjenica je, međutim, da obiteljski domovi u postojećim uvjetima više neće moći raditi, niti imati postojeće korisnike, ako uvjete smještaja, njege i skrbi o štićenicima ne podignu na razinu višu od postojeće. Kakvi će ti uvjeti morati biti, upravo se definira u prijedlogu novog zakona koji će uskoro ući u javnu raspravu.
Obiteljski domovi, kažu u resornom ministarstvu, imat će mogućnost reorganizacije u drugi pravni oblik, pa će tako na primjer moći postati ustanova i nastaviti pružanje usluga smještaja još i većem broju korisnika, no pri tom moraju ispuniti propisana pravila o prostornim i kadrovskim uvjetima. Također, bit će moguća preregistracija obiteljskih domova s manjim brojem korisnika i nastavak pružanja socijalne usluge smještaja u statusu udomitelja, a u cilju povećanja kvalitete pružanja usluge samom korisniku, poručuju iz Ministarstva.

Minimalni uvjeti

Obiteljski domovi najpopularniji su oblik organizirane skrbi o starijima, jer je njihov broj u Hrvatskoj u zadnjih 15-ak godina, koliko postoje, narastao na više stotina. Preciznije, službeni podaci kažu da su u Hrvatskoj registrirana 404 obiteljska doma, a ukupan smještajni kapacitet u njima je 6.728 korisnika, sukladno izdanim rješenjima o ispunjavanju minimalnih uvjeta.
Otvaranje obiteljskog doma daleko je lakše nego osnivanje privatnog doma za starije. Uvjet je da se korisnici nalaze u istoj kući u kojoj živi i vlasnik, a u takvom domu može se skrbiti o najviše 20 osoba. Princip je sličan skrbi o vlastitom članu obitelji starije dobi, pa obiteljski dom može, ali i ne mora imati zaposlene stručnjake ili njegovatelje, već o korisnicima brinu članovi obitelji.
Uvjeti za osnivanje klasičnog doma za starije osobe daleko su zahtjevniji, jer je takav dom u statusu pravne osobe, a za razliku od obiteljskog doma mora imati zaposleno stručno i medicinsko osoblje. Samim time, i cijena smještaja u takvom domu je veća nego u obiteljskom, a češće su i kontrole nadležnih institucija. Mjesto u obiteljskom domu može se naći već po cijeni od 3.000 kuna, dakle sličnoj onoj u državnom domu, dok privatni domovi naplaćuju smještaj i do 8.000 kuna.
Pitanje je, koje muči mnoge, što će se dogoditi ako obiteljski dom nije u stanju ispuniti kriterije novog zakona? Kamo će se premjestiti postojeći štićenici, koji u državnom domu mjesto ne mogu dobiti na brzinu, a za privatni nemaju novca?
U resornom ministarstvu tvrde da nema razloga za takva strahovanja.
– Problema oko zbrinjavanja korisnika neće biti s obzirom na to da postoji i opcija ugovaranja smještajnih kapaciteta. Predloženi rok za reorganizaciju obiteljskih domova je pet godina i vjerujemo da će to razdoblje biti dovoljno da se obiteljski domovi preorganiziraju u ustanovu u sustavu socijalne skrbi poštujući sva definirana pravila, poručuju iz Ministarstva obitelji i socijalne politike. Dakle, zaključno do kraja 2026. godine obiteljski bi domovi trebali postati prošlost.