ROVINJ – Među ostalim gostima koji su ovog vikenda pohodili Weekend Media Festival u Rovinju bio je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, a njegove prognoze nisu optimistične.

– Realna je mogućnost da završimo u recesiji u prva dva kvartala naredne godine, zbog ovisnosti o plinu i energentima prema vanjskim izvorima koje Europa ima. Moguće je da ta recesija bude plitka i kratka, dakle ništa alarmantno, ali ključ problema neće biti cijena energenata nego njihova dostupnost. Ako dođe do nedostatka energenata, a vlade velikih zemalja odluče primijeniti ograničenja potrošnje za svoje industrije, tada je recesija neminovna i u Europi, a i u Hrvatskoj, bar nakratko, ocijenio je Vujčić.

Sve je neizvjesno

Naime, objasnio je, nemoguće je procijeniti efekte odluke da jedna Njemačka ograniči, primjerice, potrošnju energenata za samo 20 posto za svoje kemijske ili druge industrije, koje onda daju inpute cijelom nizu drugih djelatnosti u Europi i u svijetu. Tada će lanci opskrbe na duže staze biti pogođeni, i recesija će biti neminovna, ocjenjuje.

Slično je i s inflacijom. Iako Vujčić procjenjuje zajedno sa HNB-om da bi očekivana stopa inflacije u Hrvatskoj u idućoj godini mogla biti na stopi od relativno podnošljivih 4,6 posto, to naprosto neće biti moguće ako Njemačka, Francuska i drugi veliki sustavi ostanu bez ruskog plina i ograniče potrošnju u svojim industrijama. Dakle, inflaciju za 2023. je nemoguće prognozirati jer je sve neizvjesno, i u magli, kaže guverner HNB-a.

– Cijela Europa ima veliku inflaciju i uz to energetski šok, pa je recesija na vratima, a onda centralne banke, pa tako ni HNB više ne mogu garantirati stabilnost cijena. Dalje je odluka na vladama i politikama, odnosno novim fiskalnim politikama naše Vlade, kaže Vujčić.

Ipak, prognozira da kamate neće bitno rasti u Hrvatskoj, baš zbog ulaska u eurozonu. Svi van eurozone time će biti puno više pogođeni, ocijenio je.

Smrt činjenica

Na WMF-u u Rovinju jučer je među posjećenijim panelima bio i onaj pod nazivom »Smrt činjenica« na kojima su stručnjaci govorili o tome kako se boriti protiv dezinformacija koje su nakon COVID-krize, a i sada nakon rata u Ukrajini naprosto – eksplodirale. Sudionici, od prof. Mirjane Grbeše, preko urednice Nove TV​ Ksenije Kardum i glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, do predstavnika Europske komisije u Hrvatskoj Ognjena Zlateva, složili su se da su nakon pandemije neznanstvene teorije maksimalno proširile, a kao jedan od problema lociran je senzacionalizam medija, kojima su građani jednostavno prestali vjerovati pod utjecajem pseudoinformacija s društvenih mreža.

– Naše istraživanje je pokazalo da 50 posto građana Hrvatske vjeruje da su svi virusi, pa i onaj koji izaziva COVID-19, stvoreni u vladinim laboratorijima, dok primjerice tako misli svega 7 posto Danaca. Dakle, nepovjerenje građana Hrvatske u institucije, posebno političke, gdje građani vide neke zle elite koje narodu žele zlo, apsolutno je vidljivo. Uz to ide i nepovjerenje u medije, ali njima ipak 28 posto građana vjeruje, dok je u SAD-u i EU taj postotak još i niži. Primjerice, u Americi samo 11 posto republikanaca vjeruje mainstream medijima, čak i kad je u pitanju vremenska prognoza, kazala je prof. Grbeša.

Tanka linija

– Mediji su žrtve toga, ali dijelom ipak i doprinose vlastitim senzacionalizmom, koji često potkrepljuje neznanstvene teorije, kazala je.

– Ono što je najzanimljivije jest da se oni koji vide teoriju zavjere oko rata u Ukrajini zapravo poklapaju s onima koji ne vjeruju u COVID ili cijepljenje, zaključila je, dodajući kako je medijima u tome jako teško funkcionirati jer u masi informacija trebaju dodatne provjere, a javnost im je sve sklonija – ne vjerovati.

Predstavnik EK-a Zlatev ističe da je bitno da je fact cheking, dakle provjera informacija, ušla izravno u program NPOO-a u Hrvatskoj, i dodatno će se financirati provjera i objava točnih informacija. No, problem je, složili su se sudionici i u tome što nema zakonske regulative koja bi osigurala objavu točnih informacija.

– Tanka je linija između zakonskih sankcija koje mogu završiti manipulacijama i cenzurom, i potrebe da se dezinformacije, posebno o zdravlju, suzbiju, zaključila je prof. Grbeša.