Boris Vujčić / Foto Sergej Drechsler
Na upit što će na idućem zasjedanju ECB odlučit u vezi kamatnih stopa kazao da se još čekaju svi makroekonomski podaci
povezane vijesti
Guverner Boris Vujčić u utorak rekao je da učinke mjera ograničavanja kredita građanima očekuju vidjeti u drugoj polovini godine, dok je na upit što će na idućem zasjedanju ECB odlučit u vezi kamatnih stopa kazao da se još čekaju svi makroekonomski podaci.
Na upit da komentira mjere ograničavanja kreditiranja građana koje će stupiti na snagu od travnja, Vujčić je na margini konferencije koju su zajednički organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Europska investicijska banka (EIB) rekao da je namjera tih mjera dvojaka – postavljanje standarda za stambeno i gotovinsko kreditiranje koji omogućavaju otpornost financijskog sustava i onih koji uzimaju kredite za slučaj pogoršanja ekonomskih uvjeta te smanjivanje snažne potražnje.
“Prvenstveno smo imali vrlo snažan rast gotovinskih kredita, a smanjivanje stope njihova rasta utjecat će na smanjivanje potražnje pa onda i na inflatorne pritiske”, rekao je Vujčić, dodavši da očekuju vidjeti učinke tih mjera u drugoj polovini godine.
Podsjetimo, HNB radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, od 1. travnja uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničava kriterije kreditiranja potrošača. Tako se iznos novog zaduživanja potrošača ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničava na 30, a nestambenih kredita na 10 godina.
Na upit postoji li regulatorno ograničenje za banke matice koliko mogu kroz dividende izvući novaca iz svojih banaka kćeri u Hrvatskoj, Vujčić je pojasnio da kao i kod svih poduzeća, pa tako i banaka, njihove uprave odnosno vlasnici odlučuju o dobiti.
“Mogu postojati neka ograničenja ukoliko se radi o kapitalnim zahtjevima prema bankama, ali izvan toga, raspodjela dobiti na odluci je samih banaka”, izjavio je guverner.
Također, kazao je i da će se o izmjenama i dopunama zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, očitovati kad Vlada donese prijedlog.
Podsjetimo, 9. ožujka završilo je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja. Tijekom savjetovanja pristiglo je 45 komentara, a konačno izvješće o savjetovanju bit će objavljeno 9. travnja.
Hrvatska udruga banaka, pak, upozorila je da temeljem preliminarne analize, predložene izmjene tog zakona mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
“Mi već dugo vremena razgovaramo o tome s Ministarstvo financija i u tom dijalogu ja mislim da smo negdje polako konvergirali prema nečemu što će se očitovati u ovom novom zakonu, ali pričekajmo zakon da vidimo kako će biti završna verzija”, izjavio je Vujčić.
Još trebaju stići svi makroekonomski podaci
Vujčić je odgovorio i na upit što očekuje na travanjskom zasjedanju Upravnog vijeća (Europske središnje banke (ECB), kazavši da će do tog sastanka dobiti sve podatke koje još u ovom trenutku nemaju “i onda ćemo na samom sastanku odlučiti u kojem smjeru biti”
Upravno vijeće ECB-a, podsjetimo, početkom ožujka smanjilo je tri ključne kamatne stope u eurozoni za 25 baznih bodova te poručilo da će se pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima sve veće neizvjesnosti, na svakom sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Pritom, odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisit će o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
