Nakon što je naš list u više navrata pisao o stihijskom povećavanju bankarskih naknada, i to prije svega za vođenje tekućih računa koje građani de facto moraju imati ako žele primati plaću, te nakon što se Hrvatska narodna banka višestruko i opetovano ograđivala da je sve to tržište na koje ona ne može utjecati, iz HNB-a su promijenili ploču, te prošli tjedan poslali prema bankama nekakvu okružnicu u kojoj zauzimaju nešto čvršći stav oko ovog gorućeg problema.

Tako u odgovoru koji su nam poslali navode da je »Hrvatska narodna banka svim subjektima koje nadzire (kreditne institucije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac, kreditne unije, kreditni posrednici u stambenom potrošačkom kreditiranju) uputila okružnicu u kojoj im je iznijela svoja očekivanja vezano uz utvrđivanje strukture svih vrsta naknada koje naplaćuju svojim klijentima, uključujući i uspostavu kriterija koje će primjenjivati prilikom razmatranja odluke o promjeni visine svake pojedinačne naknade ili prilikom uvođenja novih odnosno ukidanja postojećih naknada«.

Uvođenje reda

Iako se dakle HNB opet izražava kroz »očekivanja«, koristi sada i riječ »kriterij«, što je napredak, jer kriteriji su naime najveći problem kada se dižu naknade, odnosno većinom ih nema. Dalje kažu da od banaka traže reviziju tarifa naknada.

– Postojeći regulatorni okvir omogućava pružateljima usluga da formiraju naknade za svoje usluge u skladu s tržišnim uvjetima, osim iznimno u nekim slučajevima kada je naplata određenih vrsta usluga zakonom zabranjena, kao što je to primjerice slučaj kod novoodobrenih stambenih potrošačkih kredita.

Međutim, očekuje se da će pružatelji usluga prilikom uspostave zatraženih metodologija revidirati sve stavke uključene u njihove tarife naknada u skladu s danim smjernicama HNB-a što bi u konačnici trebalo doprinijeti boljem položaju korisnika usluga u pogledu informiranosti o cijenama usluga i njihovoj transparentnosti, poručuje HNB.

Na naša pitanja – hoće li nove smjernice uistinu obuzdati stihiju i samovolju banaka u podizanju naknada, a što ove pravdaju poslovnom politikom i stanjem na tržištu, te je li tekući račun, koji je obavezan za primanje plaće, i nekako dodatno tretiran u toj okružnici, s obzirom da je bizarno klijente ucjenjivati visokim naknadama ako neku uslugu moraju koristiti – nismo dobili precizan odgovor, no vidljivo je da se od banaka očekuje da revidiraju tarife i tom problemu pristupe studioznije, ujednačenije i poštenije nego do sada.

Očekuje se da će tarife revidirati za nekih šest mjeseci, što znači negdje do kraja godine.

– Nakon što usvoje nove interne metodologije u roku od 180 dana od zaprimanja okružnice, pružatelji usluga bi trebali objaviti revidirane tarife naknada, nakon čega će klijenti moći donijeti kvalitetniju odluku o izboru pružatelja usluge u odnosu na vrstu proizvoda ili usluge koji su predmet njihovog interesa, ističe HNB.

Dakle, građani bi trebali dobiti bolji pregled tarifa, s obzirom na to da sada svaka banka vodi svoju politiku i teško se u svemu tome snaći. Iako je i do sada HNB nudio nekakav vid usporedbe, nije previše pomagalo, jer se razlikuju i nazivi usluga i naknada.

Okružnica je međutim svakako »pritisak« i poruka bankama da se središnja banka time ipak misli baviti. Posjetimo, ove su godine dio naknada na dio svojih proizvoda već povećale Erste banka, Privredna banka Zagreb, OTP banka, Addiko banka, pa i državni HPB, i tko zna tko još, a ta su poskupljenja šarolika kao i šuma naknada koje se u bankama vežu za svaki proizvod, svaku pa i najmanju transakciju. Najbezobraznije je što podižu naknade na tekuće i žiro račune, odnosno njihovo vođenje, s obzirom na to da po Zakonu o porezu na dohodak zaposleni građanin plaću mora primati preko računa. I tu konkurecija uopće ne pomaže, štoviše, kad jedna banka počne dizati, druge se ugledaju u njen primjer.

Dakle, konkurencija cijene diže, a ne spušta. Onaj recept guvernera Vujčića da se ide gdje je jeftinije da bi se dugoročno utjecalo na pad cijena ovdje ne funkcionira. Naravno, zato što kod tekućih računa nije riječ o slobodi izbora, nego propisanom proizvodu uz ograničeni broj ponuđača.

Enormne zarade

Kad se banke pita zašto dižu naknade, kažu da prate tržište i opravdavaju to poslovnom politikom. No, s obzirom na to da im je dobit lani bila rekordna, od čak 1,4 milijardi eura, te se slična, iako navodno nešto manja očekuje ove godine, vidljivo je da baš i nisu pritisnute troškovima onako kako prikazuju.

Pola od te dobiti na račune im je uknjižio sam HNB, zbog politike ECB-a da se na novčane viškove koje drže deponirane kod središnje banke plaća velika kamata.

Ona je bila 4 posto, sad je 3,75 posto, pa će prije biti da se dizanjem naknada želi unaprijed kompenzirati očekivani, iako ne naročit pad dobiti. Tu je onda najlakše udariti linearno, po sigurnoj zlatnoj koki, tekućim računima, no tu su i bizarne provizije za dizanje vlastitog novca na šalteru, s bankomata drugih banaka i razne druge… Na sve to HNB je donedavno mirno gledao, pa smo mu prije nekih mjesec i pol podastrijeli i primjer britanskog regulatora koji je tamošnjim kartičarima naložio da nema dizanja naknada ako to nije utemeljeno u poboljšanju kvalitete usluge.

Iz HNB-a su tada samo lakonski odgovorili da sve ovisi o ponudi i potražnji, poslovnoj odluci svake pojedine banke, te da oni tu nemaju ovlasti kontrole. Spomenuli su kao i uvijek stanovitu EU-direktivu koja se time planira pozabaviti, ali »na dugom štapu«. Sada ipak kreću konkretnije.

Možda se Lagarde i osobno uvjerila u visoke provizije

Što se desilo da HNB sada ipak oštri retoriku i šalje famoznu okružnicu te kakvi su to vjetrovi zapuhali u središnjoj banci, samo tjedan dana prije isteka mandata guverneru Vujčiću, odnosno dva tjedna prije isteka mandata zamjenici Sandri Švaljek te još dvojici viceguvernera? Tajming okružnice je znakovit, ali možda i nije do toga. Moguće je i da se baš sada – nakon što je nedavno bila u Hrvatskoj te se i sama uvjerila u velike provizije podižući npr. novac na bankomatu – trgnula šefica ECB-a Christine Lagarde, te baš sada, nakon iskustva kod nas, odlučila šire »pritisnuti« sa spomenutom direktivom koja bi banke stavila na red pa je slijedom toga i kod nas krenula HNB-ova okružnica.