Vrhovni sud odlučivao je u srijedu o Uskokovoj žalbi na presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je Georg Gavrilović zbog zastare u srpnju 2019. nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo, a pravomoćnu presudu najviši sud objavit će naknadno.

Uskok se u žalbi pozvao na ustavne promjene i Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije koji je donesen 2011. upravo zato da privatizacijski kriminal iz 90-ih ne prođe nekažnjeno.

Optuženi Georg Gavrilović i tužitelj nisu došli na javnu sjednicu najvišeg suda, a žalbu je pročitala viša sudska savjetnica Vrhovnog suda Marijana Kutnjak Ćaleta.

”Smisao promjene Ustava iz lipnja 2010. bio je u retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, a s obzirom na to da je riječ o teškim kaznenim djelima za koja je opravdano uskratiti primjenu instituta zastare, osobito kada se ima na umu vrijeme i okolnosti počinjenja tih djela, a i njima prouzročene posljedice”, stoji u Uskokovoj žalbi.

Uskok: Krunski svjedok ispitan nakon 22 godine

U žalbi tužiteljstva navodi se da se potvrda takvom razmišljanju nalazi i u ovom predmetu budući da je krunski svjedok tek 22 godine od inkrimiranog događaja iznio svoja saznanja.

Gavrilovićev odvjetnik Šime Matak smatra, pak, da je prvostupanjska odluka u cijelosti ispravna i zakonita te predlaže da najviši sud odbije žalbu Uskoka i potvrdi prvostupanjsku odluku.

Uskok je Gavrilovića optužio da je u jeku Domovinskog rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio pet tvrtki iz sustava Mesne industrije Gavrilović.

Gavrilović od početka odbacuje krivnju

Pred sudskim vijećem Županijskog suda Gavrilović negirao krivnju za zlouporabu položaja i ovlasti za koju ga je Uskok teretio po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, s obzirom da se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine.

Optužnica je teretila Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, da je za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu nepripadnu materijalnu korist.

To je, tvrde u Uskoku, učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna njemačkih maraka.