Vrhovni sud u četvrtak je izvijestio da će sudbena vlast prihvatiti i provesti pravno shvaćanje Suda EU da se određeni mehanizmi propisani nacionalnim pravom protive pravu Unije ističući da je pritom nužno osmisliti druge mehanizme ujednačavanja sudske prakse.

Riječ je o postupanjima prema kojima se odluka sudskog vijeća može otpremiti strankama samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar tj. služba evidencije sudske prakse, kao i da sjednice drugostupanjskih, visokih i Vrhovnog suda imaju ovlast prisiliti vijeće na prihvaćanje njihovog pravnog shvaćanja, odnosno da sudsko vijeće koje je prethodno donijelo odluku, izmijeni njen sadržaj u skladu s odlukom sjednice sudskog odjela.

Na taj način Sud EU je zapravo presudio da pravni mehanizmi koji su propisani odredbom Zakona o sudovima i koji postoje radi izjednačavanja sudske prakse nisu u skladu s pravom Unije.

S Vrhovnog suda poručuju da će sudbena vlast prihvatiti i provesti navedeno pravno shvaćanje Suda EU, no podsjećaju da su i ranije upozoravali da se čestim izmjenama zakona, čak i onih temeljnih poput ovršnog te zakona o kaznenom ili parničnom postupku, otežava stvaranje stabilne sudske prakse.

S obzirom na enormni broj sudskih predmeta u Hrvatskoj takva situacija, ističu, izravno utječe na građane i poduzetnike i rješavanje njihovih predmeta. U takvoj situaciji odluke sudskih odjela drugostupanjskih i viših sudova te odjelne sjednice Vrhovnog suda, kako navode, imale su značajnu ulogu u ujednačavanju sudske prakse, što je povećalo stupanj pravne sigurnosti.

Smatraju da će ukidanje ovlasti službe evidencije te obvezatnosti pravnih shvaćanja sudskih odjela drugostupanjskih i viših sudova kao i Vrhovnog suda u postojećoj preopterećenosti sudova povećati vjerojatnost donošenja suprotnih sudskih odluka.

U nastaloj situaciji bit će potrebno osmisliti drugačije mehanizme ujednačavanja sudske prakse, poručuju s Vrhovnog suda.

„Upravo u tom kontekstu želimo naglasiti da će presuda suda EU-a, u kratkom roku, vrlo vjerojatno povećati stupanj neujednačenosti sudske prakse te bi bilo svrsishodnije da je ostavljen rok za prilagodbu u kojemu bi se broj predmeta smanjio na podnošljivu mjeru. Naime, zadatak ujednačavanja sudske prakse nije nipošto isti kada treba ujednačavati sto tisuća ili milijun predmeta”.

Zaključuju da će predsjednik Vrhovnog suda kao najviše tijelo sudske uprave u razumnom roku donijeti odluke kojima će presuda suda EU-a biti provedena u organizaciji i radu hrvatskih sudova.