Ilustracija / V. KARUZA
Značajno su, i to za 5,8 posto, porasle i cijene prijevoza, a cijene koje se tiču zdravlja građana veće su za 1,2 posto
povezane vijesti
- Pijani Filipinac se u kući u Krku verbalno, a zatim i fizički sukobio sa sunarodnjakom. Potegao i hladno oružje na njega
- Kontrolirali promet pa zaustavili vozača automobila koji je itekako previše popio. “Napuhao” 3,19 promila
- Ni ljepota prirode, ni kvaliteta usluge nego – cijena! Turistički stručnjaci upozoravaju da gosti imaju novi prioritet
ZAGREB – Građani Hrvatske u ožujku ove godine su za kupnju istih roba i usluga morali u prosjeku izdvojiti 1,2 posto više novca nego prošle godine. Toliko su u prošlom mjesecu porasle potrošačke cijene u odnosu na isti mjesec 2020. godine, objavio je Državni zavod za statistiku.
I mjesec dana ranije cijene su rasle, ali 0,3 posto, no bio je to početak porasta potrošačkih cijena koje su padale od travnja 2020. godine s izuzetkom rujna kada su cijene stagnirale. To znači da je u veljači po prvi put u Hrvatskoj nakon godinu dana, odnosno nakon ožujka prošle godine zabilježena inflacija.
Hrana jeftinija
Naravno, u tom prosjeku rasta cijena od 1,2 posto nisu sve robe i usluge jednako poskupjele. Najgore su prošli oni koji konzumiraju alkohol i duhanske proizvode, jer su prema podacima DZS-a cijene alkoholnih pića i duhana više čak 10,3 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Značajno su i to za 5,8 posto porasle i cijene prijevoza, a cijene koje se tiču zdravlja građana veće su za 1,2 posto. U kulturi su cijene rasle 1,7 posto, restorana i hotela jedan posto. Skuplje su i komunikacije za 0,7 posto te obrazovanje za 0,6 posto.
S druge strane, prema podacima DZS-a, cijene hrane i bezalkoholnih pića u ožujku su u odnosu na prošlogodišnji ožujak bile niže za jedan posto. Te robe čine čak 27,2 posto potrošačke košarice, dok 17,7 posto otpada na stanovanje, električnu energiju, plin i ostala goriva, čije su cijene ostale iste. Riječ je o cijenama koje se uglavnom administrativno određuju.
U prvom tromjesečju, izračunali su u DZS-u, cijene su kumulativno išle gore 0,4 posto, što je u skladu s projekcijama i Vlade i HNB-a, ali i ostalih institucija koje u ovoj godini očekuju inflaciju do 1,5 posto.
Lanac opskrbe
Na to da je rast cijena potvrdio očekivanja upozoravaju i analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u svom osvrtu na podatke DZS-a.
– Cijene energije ostaju pod utjecajem polaganog oporavka cijena sirove nafte. Očekujemo da će prosječna cijena sirove nafte tipa Brent u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju porasti iznad 70 dolara po barelu, a razina globalnih zaliha sirove nafte do kraja ove godine vratit će se na razine zabilježene prije pandemije COVID-19. S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja te normalizacije lanaca opskrbe, procjenjuju analitičari RB-a. Oni u ovoj godini očekuju inflaciju od oko jedan posto.
